Lijevo-liberalna vlada Ivice Račana prva je ozakonila pozdrav ‘Za dom spremni’ u statutima udruga u Hrvatskoj, nakon čega su gradski uredi slijedili taj primjer i davali odobrenja u većini drugih zahtjeva, što je rezultiralo ustaškim pozdravom u centru Jasenovca. To pokazuje prvi statut HOS-ove zagrebačke udruge UDHOS koja je podigla spomen-ploču u Jasenovcu. Iako se posljednjih dana u javnosti pojavljivala informacija da se 1998. godine, još za vrijeme Franje Tuđmana, UDHOS izborio za pravo da nosi ovaj pozdrav na grbu i pečatu udruženja, u rečenom statutu nema ustaške krilatice. Time su demantirani i navodi same udruge, koja je na svojim stranicama, po svemu sudeći, izvjesila falsificirani statut iz 1998. s proskribiranim usklikom, kakvog u službenoj verziji dokumenta, dostavljenog ‘Novostima’ iz zagrebačkog Gradskog ureda za opću upravu, nema.
udhos je umjesto spomen-ploče na Kustošiji, za koju je dobio 20.000 kuna od Grada Zagreba, postavio spornu ploču u Jasenovcu. Udruga mjesecima kasni s izvješćem o namjenskom trošenju dotacije, koju bi trebala vratiti
Tek će 2003. ovaj ured odobriti izmjene statuta, uključujući i sporne tri riječi. Dvije godine prije toga Račanovo Ministarstvo uprave odigralo je presudnu ulogu za ovaj i sve kasnije slične slučajeve: odlučilo je da je statut Udruge bojovnika HOS-a, s pozdravom ‘Za dom spremni’, u skladu sa Zakonom o udrugama. Odluku je potpisao Slobodan Ljubišić, pomoćnik tadašnjeg ministra pravosuđa i uprave Stjepana Ivaniševića.
- Puno vremena je prošlo. Ne znam tko je na tome radio, a iskreno se ne sjećam ni da sam potpisivao nešto tako - kazao nam je kratko Ljubišić, koji je danas na čelu jedne službe u Ministarstvu uprave.
Osobe koje su naknadno amenovale statute u zagrebačkom Gradskom uredu kažu nam da će upravo taj dokument iz 2001. godine biti ključan argument za daljnje odobravanje istih zahtjeva HOS-ovih veteranskih udruženja.
- Kad nema zakonske prakse, onda se slijede upravne odluke. Prvotna odluka da se odobri ‘Za dom spremni’ donesena je na razini Ministarstva uprave, pa smo se rukovodili tom praksom - kazala nam je osoba koja je tada radila u nadležnom zagrebačkom uredu, dodajući kako su o njihovom odobrenju pozdrava ‘Za dom spremni’ udrugama HOS-a iz Zagreba znali u Ministarstvu.
- Konzultirali smo se s njima, svaki put, jer je riječ o kompliciranoj stvari. Sugestija je bila da nema zakona koji zabranjuje pozdrav ‘Za dom spremni’, pa da se može - navodi naš izvor.
Na taj je način nekoliko udruga, uključujući i ‘športsko-rekreacijsku’ HOS-ovu organizaciju, naknadno dobilo odobrenje krilatice ‘Za dom spremni’ na području Zagreba. Ispostave u drugim gradovima slijedile su istu praksu, pa će sve do 2014. godine brojna udruženja tražiti i dobiti ovaj pozdrav na pečatu i grbu. Od tada su, kao što smo pisali u prošlom broju ‘Novosti’, iz nadležnog zagrebačkog ureda zbog novog Zakona o udrugama opet tražili mišljenje Ministarstva uprave, ali im ono, ni pod ravnanjem SDP-ova Arsena Bauka ni kasnijih Mostovih i HDZ-ovih ministara, nikad nije odgovorilo na upite.
Skejo je u Jasenovcu cijelo vrijeme defilirao s ovećim hos-ovim grbom na jakni i krilaticom ‘Za dom spremni’ izvan njega. Kako bismo utvrdili što je protupravno u ovoj situaciji, fotografiju Skejinih leđa poslali smo mup-u i dorh-u
Posljedice su takve da, pored ustaške oznake u Jasenovcu, pozdrav ‘Za dom spremni’ nesmetano prati sve djelatnosti brojnih HOS-ovi udruga po Hrvatskoj. Nedavno je ‘Za dom spremni’ stigao i u Vukovar. Tamo su ga u ured gradonačelnika, uokvirenog, donijeli veterani vukovarske podružnice HOS-a, povodom donacije za obnovu vodotornja. Pozdrav su stavili i na simbolični ček, slijedeći tako ustaljenu praksu bivših suboraca iz drugih krajeva Hrvatske da se, prirodno, grb s ovakvom oznakom štanca na sve zamislive površine. Bilo da je riječ o sportskim događajima, izložbama fotografija ili podizanju spomen-obilježja, gradski i državni dužnosnici svaki put održavaju prigodne govore okruženi ustaškom krilaticom. Štoviše, takve se djelatnosti redovno financiraju iz gradskih proračuna. Plaćaju se primjerice izrade plakata i majica te općenito organizacije događaja na kojima se koči grb sa spornim natpisom, u čemu već godinama prednjači Grad Zagreb, što kroz gradske urede, što kroz skupštinske odluke.
UDHOS je tako prije pola godine od Skupštine Grada Zagreba tražio 20 tisuća kuna za izradu i svečano otkrivanje spomen-ploče u Zagrebu i one koja je prije nešto više od mjesec dana postavljena u Jasenovcu. No službena dokumentacija pokazuje da ni nadležni Odbor za javna priznanja, pod ravnanjem HDZ-ovog Andrije Mikulića, ni naknadno Skupština, nisu odobrili financije za Jasenovac, već samo za svečanost otkrivanja ploče u Zagrebu. Zagrebačka spomen-ploča trebala je biti otkrivena u svibnju ove godine, na pročelju Osnovne škole Kustošija, u sjećanje na Marija Rehora, koji je sa samo 17 godina stradao nedaleko Vinkovaca.
No financirani događaj u Zagrebu nije održan na rečeni datum, ni na bilo koji drugi do zaključka ovoga teksta. Umjesto njega, UDHOS je na isti datum održao memorijalnu malonogometnu utakmicu u sjećanje na Rehora, gdje je jedna od maloljetnih momčadi nosila crne majice s grbom i pripadajućim natpisom ‘Za dom spremni’. Događaj je financirao gradski Ured za branitelje. S obzirom na jasne stavove ovog i drugih HOS-ovih udruženja, ne treba sumnjati kako je i Zagreb trebao dobiti ustašku krilaticu, i to na zgradi osnovne škole.
Zato je, međutim, otkrivena ploča u Jasenovcu, pa se postavlja pitanje je li Skupština financirala nešto za što nije dala odobrenje. To bi se trebalo znati kad UDHOS podnese izvješće o namjenskom trošenju dotacije, koje nadležni zagrebački ured već mjesecima uzaludno pokušava dobiti od ove udruge. Ukoliko se pokaže da se događaj nije odvijao na rečeni datum i na opisanoj lokaciji, ugovor jasno nalaže povrat sredstava. U Gradu Zagrebu nam kažu kako nisu dobili zahtjev za promjenu datuma pa su se, s obzirom na to da ploča nije postavljena, već aktivirali preduvjeti za zahtjev da se novac vrati.
Izuzev potonjeg slučaja, činjenica je da gradski i državni uredi imaju pravo, odnosno nemaju zakonske osnove da ne sudjeluju i ne financiraju manifestacije na kojima su okruženi uzvikom ‘Za dom spremni’. Iako su se tek nakon događaja u Jasenovcu na državnoj razini počele voditi ozbiljnije rasprave o mogućnosti micanja ove krilatice iz grba svih udruženja, njena javna uporaba već je godinama zakonski kažnjiva izvan oznaka HOS-a, bilo da je riječ o reakciji policije ili sudskim odlukama. Ali čak i u tom kontekstu praksa je poprilično neujednačena, dok je broj sankcioniranih počinitelja iznimno malen u odnosu na učestalost korištenja ovog uzvika u javnom prostoru. U posljednjih šest godina MUP je prijavio 87 osoba. Prema pisanju ‘Jutarnjeg lista’, do konca prošle godine hrvatski su sudovi od 2010. donijeli 13 osuđujućih presuda zbog korištenja pozdrava ‘Za dom spremni’ na majici, transparentnu, zidu ili putem vokalne izvedbe. Kazne su, osim one rigorozne, dosuđene Josipu Šimuniću, u pravilu bile minimalne: najveća 700, a najmanja 191 kunu. Iako zakon predviđa i mogućnost zatvorske kazne od 30 dana, ona nikad nije iskorištena. Sporni se pozdrav može sankcionirati i temeljem Kaznenog zakona, što podrazumijeva znatno rigoroznije kazne za počinitelje, ali ti se članci gotovo nikad ne koriste.
Upravo je rečeni natpis bio na odjevnim predmetima nekolicine sudionika jasenovačkog skupa. Unatoč navedenim presudama, MUP nam je odgovorio kako nisu imali osnove za djelovanje. ‘Za dom spremni’ tamo je, međutim, bio i izvan ozakonjenog grba HOS-ovih veterana, pa je kao takav trebao izazvati reakciju policije, uzme li se u obzir navedena praksa. Paradoks trenutne javne rasprave – da je pozdrav u slučaju HOS-a dozvoljen, a u drugima zabranjen – najbolje se mogao vidjeti na leđima Marka Skeje, filoustaškog ratnog zapovjednika HOS-ove postrojbe Rafael vitez Boban. On je na skupu u Jasenovcu cijelo vrijeme defilirao s ovećim HOS-ovim grbom na jakni i krilaticom ‘Za dom spremni’ izvan njega. Kako bismo utvrdili što je protupravno u ovoj situaciji, fotografiju Skejinih leđa poslali smo MUP-u i DORH-u. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili njihov odgovor.
Za razliku od ovog događaja, prije četiri mjeseca Skejo je prekršajno prijavljen zbog uzvika ‘Za dom spremni’, nakon što je u Kninu došlo do promjene u zapovjednoj strukturi lokalne policijske postaje. Pokazalo se naime da je tamošnji načelnik namjerno odbio sankcionirati ‘korisnike’ uzvika, pa tako i Skeju.
Skejo je, zajedno s Markom Perkovićem Thompsonom i još nekolicinom suboraca iz povorke, prekršajno prijavljen zbog ustaške krilatice, ali tek nakon što je intervenirala viša instanca. Naime, lokalna ispostava MUP-a u potpunosti je ignorirala kršenje zakona, što je bio neposredni okidač za umirovljenje Miljenka Lelasa, načelnika policijske postaje u Kninu. Lelas je tada u pisanom očitovanju naveo da je uzvik ‘Za dom spremni’ uobičajeni ratni pozdrav IX. bojne HOS-a. Interni nadzor njegove policijske postaje pokazao je cijeli niz nepravilnosti, među kojima i zataškanu prekršajnu prijavu protiv Thompsona, koja je prije godinu dana napisana zbog isticanja ustaških simbola i spornog pozdrava na proslavi obljetnice ‘Oluje’ u Čavoglavama, ali nikad iz kninske policijske postaje nije poslana prekršajnom sudu.
Dok neki sudovi, poput kninskog, oslobađaju prijavljene nositelje ustaškog pozdrava, tvrdeći da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, drugi su u više slučajeva donijeli pravomoćne presude u kojima se osuđuje širenje mržnje na temelju rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti. Prije nekoliko dana Ustavni je sud odbacio žalbu Josipa Šimunića. Njegovi odvjetnici tvrdili su da je nogometaš diskriminiran jer su u usporedivim slučajevima u Kninu i Zagrebu drugi oslobođeni. Sud je zaključio da je ograničavanje Šimunićeve slobode izražavanja utemeljeno na zakonu, a zaštita dostojanstva drugih i temeljenih vrednota demokratskog društva od iskazivanja i poticanja mržnje na sportskim natjecanjima legitiman cilj. Slična je argumentacija na Ustavnom sudu korištena i u drugom slučaju, kad se Josip Miljak, bivši šef HČSP-a, neuspješno žalio zbog iste presude nižih sudskih instanci.
Iako desna strana političkog spektra, predvođena HDZ-om, tvrdi da ne može tek tako skidati ploče s HOS-ovim spornim znakovljem, upravo bi ovakve odluke Ustavnog suda – po mišljenju pojedinih pravnika i SDP-a, koji je baš u svom mandatu uveo ovakve pojave u javni prostor – trebale i mogle poslužiti kao temelj da sve državne instance uskrate dozvolu svima koji žele ‘Za dom spremni’ u svojim oznakama.
