Premijer Andrej Plenković prije gotovo godinu dana na komemoraciji u Jasenovcu najavio je da će se ujednačiti sudska praksa i razmisliti o povećavanju kazni za uzvikivanje ustaškog pozdrava "Za dom spremni" i isticanje nacističkih simbola. Plenković tada nije želi odgovoriti hoće li se to napraviti kroz izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ili će ta djela ubuduće sankcionirati kroz Kazneni zakon. Poznato je da su predstavnici nacionalnih manjina, koji s HDZ-om čine koalicijsku većinu u Saboru, tražili od Vlade da penalizacija ide po strožem zakonu, ali sudeći po MUP-ovom prijedlogu od toga neće biti ništa.
Ministarstvo unutarnjih poslova pripremilo je povećanje novčanih kazni za prekršaje protiv javnog reda i mira, unutar kojih je riješeno i isticanje simbola ili uzvikivanje ustaških ili nacističkih pokliča. Sve su kazne znatno povećane. Primjerice, dosad je najveća novčana kazna predviđana Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira bila 170 eura. Ako MUP-ov prijedlog prođe, a predlaže se hitni postupak, najviša kazna povećat će se čak 23,5 puta i iznositi 4000 eura, odnosno gotovo četiri prosječne plaće.
Takva maksimalna kazna od 4000 eura predviđena je za one koji remete javni red i mir na javnom mjestu "u kojima je prekršaj počinjen isticanjem određenih simbola kojima se izražava ili potiče mržnja ili uzvikivanjem ili pjevanjem navedenog pozdrava", bez izričitog navođenja na koje simbole i pozdrave se misli. Dosadašnje kazne za ovo djelo, kada bi se i izricale, bile su najčešće simboličke na razini od 25, 27, 53 ili 150 eura, što, kako kaže MUP, nije bilo dovoljno da počinioce odvrati od djela.
Podsjetimo da su neki od privedenih na komemoraciji u austrijskom Bleiburgu zbog isticanja ustaških simbola i podignute desnice, bili kažnjeni s čak tri godine zatvora na 15 mjeseci uvjetno. Prijedlog, poslan na javno savjetovanje, sadrži i usporedbu kazni koje vrijede u drugim državama za izvođenje, reproduciranje pjesama, tekstova ili nošenje, uzvikivanje ili isticanje simbola čiji sadržaj izražava ili potiče mržnju. U Sloveniji se takvo kršenje zakona kažnjava sa 834,59 eura, u Italiji kaznom zatvora do jedne godine i šest mjeseci ili novčanom do 6000 eura, u Njemačkoj kaznom zatvora od 3 mjeseca do 5 godina ili novčanom, u Litvi od 2,5 do 10 tisuća eura ili do tri godine zatvora, u Francuskoj ide javna isprika za počinjeno djelo, novčana kazna iznosi do 45.000 eura, a zatvorska do pet godina…
Jednak raspon od 700 do 4000 eura, osim za isticanje simbola kojima se izražava ili potiče mržnja, predviđen je i za i za one koji se na javnom mjestu "ponašaju na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir", šire lažne vijesti, kao i za prekršaj loše odgojenog djeteta i vrijeđanje službenih organa dok obavljaju posao te za neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja, ispaljivanje raketa, sličnog eksplozivnog ili zapaljivog materijala.
Kazne od 200 do 1000 eura predviđene su za one koji na javnom mjestu vrijeđaju ili omalovažavaju moralne osjećaje građana, daju alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku mlađem od 16 godina, kao i onome tko pije ili se drogira na radnom mjestu. Do tisuću eura kazne prijeti i onima koji istaknu zastavu strane države bez odobrenja.
Što se tiče odavanja prostituciji, navode nekoliko razloga zbog kojih nisu predložili povećanje kazne, pa kažu da je u posljednjih pet godina evidentiran izrazito mali broj prekršaja odavanja prostituciji, njih 66, te da se u malom broju država članica EU-a kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji. Tako je u 21 državi prostitucija legalizirana, od čega u njih šest (Austrija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija i Nizozemska) je ona legalna i regulirana, dok je u preostalih petnaest prostitucija legalna, ali neregulirana. Od država u kojima je prostitucija zabranjena u tri države se kažnjava korisnik usluge (Francuska, Irska i Švedska), dok se u Hrvatskoj kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji.
Navodi MUP i podatak da je 1977. godine, kad je donesen Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, tim zakonom bila predviđena novčana kazna do 2.000 dinara, što je bio iznos od oko 44 posto tadašnje prosječne plaće u SR Hrvatskoj koja je, prema podacima DZS-a, iznosila 4.473 dinara. U 1994. godini bila je predviđena novčana kazna u rasponu od 50 do 350 DEM, odnosno 190 do 1.330 kuna, što su bili iznosi od 15,2 do čak 106,6 posto prosječne plaće.
"Neizostavni, ključni dio tog odvraćajućeg elementa u prekršajno pravnoj sankciji upravo je primjeren iznos novčane kazne ili visina druge zakonom propisane sankcije. U sadašnjim okolnostima primjene ovog Zakona s trenutno važećim iznosima novčanih kazni za prekršaje, ne ostvaruje se u punom opsegu odvraćajući karakter prekršajno pravne sankcije i svrha kažnjavanja, jer iznosi novčane kazne ne pogađaju počinitelja u tolikoj mjeri da bi se ostvario odvraćajući učinak", stoji u prijedlogu MUP-a.
