U javnoj raspravi uskoro će se naći prijedlog izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. No umjesto da osuvremene zastarjeli akt, koji je na snazi od 1977. godine, iz MUP-a najavljuju da će mijenjati samo iznose kazni u postojećim odredbama, a ne i njihov sadržaj. Točnije, povisit će ih i tako pokušati iznivelirati "nerazmjer između propisane visine novčane kazne u odnosu na mogućnost izricanja kazne zatvora". To znači, javlja Jutarnji list, da predloženim izmjenama neće biti ukinuta sporna odredba o kažnjavanju "odavanja prostituciji", nego da će se povećati novčane kazne za seksualne radnice i radnike. Ali i da će na snazi ostati neodređeni članak 5. kojim se kažnjava remećenje javnog i reda i mira "izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika i crteža".

Pod taj članak se inače podvodi i govor mržnje, uključujući veličanje ustaštva i četništva, iako nedosljedno, podsjeća Aleksandar Maršavelski docent s Katedre za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Problemi su se posebno javili kod primjene u odnosu na pozdrav "Za dom spremni", dodaje on, iako je Ustavni sud u nekoliko svojih odluka izrazio stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu koji nije u skladu s Ustavom.

- Stvar je najprije zakompliciralo Vijeće za suočavanje s prošlošću koje je zaključilo da se taj pozdrav može iznimno koristiti u HOS-ovom grbu i isključivo u komemorativne svrhe, a zatim je i Visoki prekršajni sud zauzeo stav da se može koristiti i u pjesmi "Čavoglave". Na pojedinim radionicama za policijske službenike sam primijetio da je naša policija zbunjena s tim "iznimkama". I to s pravom – govori Maršavelski.

On dodaje da se konstantno pokušava javno plasirati teza da se radi o starom hrvatskom pozdravu koja se pojavila i u nekim presudama prekršajnih sudova, iako nijedan hrvatski ili strani povjesničar nije našao dokaz o postojanju tog pozdrava prije pojave ustaškog pokreta.

- To je opasna teza jer kada bi ona bila točna, korištenje tog pozdrava bi potpalo pod zaštitu slobode izražavanja iz članka 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Međutim, kao što smo vidjeli u odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Šimunić, korištenje tog pozdrava nije ničije ljudsko pravo. Ne može se pozdrav koji je nastao u zločinačkom ustaškom pokretu i koji je bio službeni pozdrav u NDH konvalidirati samo zato što su ga neke hrvatske (u početku paravojne) postrojbe koristile u Domovinskom ratu i jer ga je neki pjevač tada stavio u svoju pjesmu – ističe Maršavelski.

Iz Vlade najavljuju da će u dogledno vrijeme prionuti i radikalnijim izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, no odvjetnica Vesna Alaburić smatra kako aktualna vlast u ovom trenutku vjerojatno neće imati snage pozabaviti se temom iskazivanja mržnje ili poticanja na nasilje i mržnju na javnim mjestima. I to tako da se "jasno, nedvosmisleno propiše kako se prekršajem smatra svaki pozdrav, slika, znak ili drugo obilježje koje objektivno predstavlja iskazivanje mržnje na temelju rasne, nacionalne, vjerske ili neke druge pripadnosti ili kojim se može potaknuti na nasilje i mržnju prema pojedinim društvenim skupinama ili pojedincima koje karakterizira neka od spomenutih značajki".

- U našem pravnom sustavu postoji zakon koji je prekršaje takve naravi jasno definirao. To je Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Prema tome, ima političke volje, rješenje postoji. Treba ga samo prenijeti u drugi zakon – kaže Alaburić.

O tome što bi i na koji način trebalo biti definirano kao prekršaj, a što kao kazneno djelo, predstavnici Plenkovićevog HDZ-a u nekoliko su navrata raspravljali s predstavnicima nacionalnih manjina, koji traže strože kažnjavanje javnog korištenja ustaškog pozdrava i druge mrzilačke insignije. Aleksandar Maršavelski smatra da bi bilo bolje da se isticanje takvih simbola propiše kao prekršaj uz stroge novčane kazne jer drži da će to biti puno učinkovitije.

- Tako bi se izbjegla i mogućnost da okrivljenici zloupotrebljavaju kazneni postupak za promociju svojih ekstremističkih stavova. Kazneni postupci bi se trebali pokretati samo u najtežim slučajevima kada se radi o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, a glavni problem je zapravo u nepotpunom prekršajnom zakonodavstvu – govori stručnjak za kazneno pravo.

On smatra da se aktualna prilika za donošenje novih prekršajnih odredbi ne bi trebala propustiti. Osobito imajući u vidu da Hrvatska ove godine predsjedava Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).

- U tom kontekstu je Vlada u siječnju ove godine zaključkom usvojila radne definicije antisemitizma, antiromskog rasizma te poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu. Donošenje novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je prilika da se osigura učinkovita pravna zaštita od takvih oblika govora mržnje – zaključuje Maršavelski.