Siniša Šukunda, prošle godine imenovani član uprave javnog poduzeća Hrvatska pošta, sudjelovao je 2016. godine u organizaciji postavljanja ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu. Jedan je od voditelja Udruge dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga Grada Zagreba (UDHOS) koja je osmislila, financirala i postavila jasenovački "Za dom spremni". Osim što je prije sedam godina u Jasenovcu vodio događaj koji je kulminirao otkrivanjem kontroverznog spomen-obilježja kraj bivšeg ustaškog logora smrti, bio je i organizator niza sportskih manifestacija pod istom simboličkom egidom. Na nekima od njih djeca su nosila oznake HOS-a uz izvorno ustašku krilaticu.
Čovjek u čijem je dosadašnjem kratkom mandatu u upravnom tijelu HP-a državno poduzeće tiskalo prigodne marke s likom Gojka Šuška i žig u sjećanje na homofobni referendum udruge U ime obitelji, pripada užem krugu HOS-ovih veterana najzaslužnijih za javno širenje navedenog uzvika po Hrvatskoj. U najplodnijim godinama svog hosovskog aktivizma, uključujući i one u kojima se desio jasenovački skandal koji je doveo do međunarodnih reakcija, ali i odluke srpskih i židovskih organizacija da više godina zaredom bojkotiraju državne komemoracije u režiji HDZ-ove vlasti, Šukunda je imao iskaznicu tog istog HDZ-a.
Šukunda sa Skejom u Jasenovcu na dan otkrivanja spomen-ploče (Foto: PhotosGoogle)
Lani u travnju Nadzorni odbor Hrvatske pošte imenovao ga je na četverogodišnji mandat u Upravnom odboru. Uz njega, HP od tada vode Ivana Mrkonjić, Hrvoje Parlov i predsjednik Ivan Čulo, redom članovi HDZ-a. Da u zadnjih pola godine nisu donesene dvije spomenute odluke – stavljanje Šuškovog profila na prigodne marke i "žigosanje" obljetnice referenduma Željke Markić – njegov svježi angažman u vrhu HP-a i dalje bi ostao više-manje neprimijećen u široj javnosti. Zbog tih poteza Hrvatske pošte spomenuli su ga portali H-Alter i Telegram. Čitajući pravilnike i natječaje Hrvatske pošte, Novosti su nedvojbeno utvrdile da je jedino uprava Hrvatskih pošta u kojoj sjedi Šukunda mogla donijeti konačnu odluku da na marke stavi Šuška, čovjeka koji bi, da je poživio koju godinu više, bio procesuiran zbog ratnih zločina.
Odmah po osnutku udruge zagrebačkih veterana HOS-a 1998. godine Šukunda je postao i do danas ostao zamjenik predsjednika Ivana Friščića. Naknadno se učlanio i u sportsko-rekreacijsko društvo dragovoljaca HOS-a, gdje je i dalje na dopredsjedničkoj poziciji. UDHOS Zagreb je bio među prvim udrugama takvog tipa u državi koje su od zagrebačkih gradskih službi i nacionalnih institucija tražile legalizaciju pozdrava "Za dom spremni" u svojem znakovlju. Ministarstvo uprave u mandatu Ivice Račana odigralo je presudnu ulogu za ovaj i sve kasnije slične slučajeve: odlučilo je da je statut Udruge bojovnika HOS-a, s pozdravom "Za dom spremni", u skladu sa Zakonom o udrugama. Njihova je odluka poslužila kao opravdanje Gradskom uredu za opću upravu da UDHOS-u iz Zagreba odobre takav statut. Na taj je način nekoliko udruga, uključujući i onu Šukundinu "športsko-rekreacijsku", naknadno dobilo odobrenje krilatice "Za dom spremni" na području Zagreba. Njihove primjere slijedile su brojne druge udruge veterana HOS-a. Zbog naknadnih izmjena Zakona o udrugama iz istog su zagrebačkog ureda opet tražili mišljenje Ministarstva uprave, ali im ono, ni pod ravnanjem SDP-ova Arsena Bauka ni kasnijih Mostovih i HDZ-ovih ministara, nikad nije odgovorilo na upite.
Šukunda i Friščić su od devedesetih imali i članske iskaznice Hrvatske stranke prava, koja je osnovala HOS kao sljednike ustaške vojske. Predsjednik njihove zagrebačke organizacije, Šukunda se učlanio 1994. godine, kad je HSP bio otvoreno neoustaška organizacija. Godine 2013. bio je i njihov kandidat za gradonačelnika u koaliciji s još ekstremnijim HČSP-om, koji je dvijehiljaditih, za razliku od HSP-a, nastavio slaviti rođendane NDH.
Koncem 2013. Šukunda je na Facebook-profilu podržao referendum udruge U ime obitelji o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškaraca i žena. "U zadnjih 25 godina kad god se izlazilo na izbore uvijek se glasalo protiv. U nedjelju svi izlazimo na referendum i glasamo ZA!" napisao je o događaju koji se nedavno našao na prigodnom žigu Hrvatske pošte. U to je vrijeme na istoj društvenoj mreži ispisivao citate s pozdravom "Za dom spremni", koji je policija u to vrijeme kazneno i prekršajno prijavljivala diljem Hrvatske. Prije nego što je došlo do spomenutih izbora, zagrebačka koalicija s HČSP-om se raspala. Među glavnim krivcima HČSP je imenovao upravo Šukundu, pod obrazloženjem da je vodio razgovore s HDZ-om. Nekoliko mjeseci poslije, u rujnu 2013., Šukunda je s Friščićem izbačen iz HSP-a. Na saboru stranke svi su, osim jedne suzdržane osobe, glasali za njihovo isključivanje. Već godinu i pol nakon toga, u lipnju 2015., Tomislav Karamarko i Milijan Brkić uveli su Šukundu u HDZ uoči parlamentarnih izbora, u paketu sa Zlatkom Hasanbegovićem i još nekolicinom istomišljenika.
Šukunda na sportskim igrama s ustaškim pozdravom u Koprivnici 2019. (Foto: Screenshot/YouTube)
Ubrzo je UDHOS pripremio plan za postavljanje ploče u Jasenovcu poginulim suborcima. U tu svrhu tražili su sredstva od gradske skupštine, ali ih nisu dobili. Umjesto toga, odobren im je novac za spomen-ploču na pročelju jedne zagrebačke osnovne škole. Taj plan, međutim, tada nije ostvaren. Tek je istim povodom održan memorijalni malonogometni turnir koji je Šukunda suorganizirao i vodio. Na jednoj od fotografija vidimo ga s igračima iz zagrebačke osnovne i srednje škole. Svi igrači jedne momčadi na prsima imaju HOS-ov grb i pozdrav "Za dom spremni". Godinama prije i poslije toga na maratonima i u raznim momčadskim sportovima koje je ova udruga organizirala forsirao se ovaj usklik. On je bio sveprisutan i 5. studenog 2016. u Jasenovcu. U protokolu prije otkrivanja ploče sudionici su držali govore. Sve je koordinirao Šukunda, dajući riječ likovima poput Marka Skeje, Ante Đapića i Ante Prkačina.
Čitajući pravilnike i natječaje Hrvatske pošte, Novosti su nedvojbeno utvrdile da je jedino uprava Hrvatskih pošta u kojoj sjedi Šukunda mogla donijeti konačnu odluku da na marke stavi Šuška, čovjeka koji bi, da je poživio koju godinu više, bio procesuiran zbog ratnih zločina
Nakon što su u prosincu 2016. godine Novosti premijerno objavile priču o pozdravu usred Jasenovca kojim su ustaše otpravljali manjine u obližnji logor, burno su reagirale brojne domaće i međunarodne organizacije. Pritisak u Hrvatskoj i izvan nje doveo je 2017. godine do dogovora između Vlade i veterana HOS-a da se ploča izmjesti u Novsku. Tek nedavno su nedaleko od Jasenovca postavili novu, ovaj put bez ustaškog pozdrava. To su mogli učiniti i 2016. godine. U tom scenariju, međutim, ne bi došlo do političkih prijetnji i pritisaka krajnje desnih braniteljskih organizacija, dodatnog pomjeranja hrvatskog javnog prostora udesno, posljedičnog osnivanja stručnog Vijeća za suočavanje s prošlošću s članovima poput Ante Nazora i budućeg legitimiranja protuustavnog pozdrava, i to sve u režiji vlade i stranke Siniše Šukunde. Iste političke opcije koja kontrolira i Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, u čiju je upravu Šukunda imenovan 2019. Godinama je pritom u Hrvatskoj pošti radio na direktorskim pozicijama, odakle se lani preselio u upravu.
Jutarnji list objavio je u svibnju da je Gojko Šušak tek drugi političar u zadnjih 30 godina koji je uvršten na prigodne marke što ih redovno izdaje Hrvatska pošta. Prvi je bio Franjo Tuđman. Obojici je zajedničko da su smrću preduhitrili neminovne optužnice za ratne zločine. U ovoj našoj priči razlikuju se jedino po tome što je Tuđman bio u godišnjem planu Hrvatske pošte, dok je Šušak upao naknadno, neplanski. Navedeni plan donosi osmeročlano Povjerenstvo za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske. Sastavljeno većim dijelom od "uglednih kulturnih i javnih djelatnika", Povjerenstvo imenuje uprava HP-a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poštu na razdoblje od četiri godine. Svake godine ovo tijelo izrađuje program izdavanja prigodnih marki za iduću, u kojem precizno navode događaje i osobe koje su zbog značajnih biografija zaslužile takvu počast.
Žig Hrvatske pošte za godišnjicu homofobnog referenduma
U programu za 2023. i natječaju za izradu grafičkih i likovnih rješenja koji je raspisan prije Šukundinog dolaska u upravu nije bilo ni spomena Šuška. Bivša uprava odobrila je prijedlog Povjerenstva da se u seriji "znameniti Hrvati" u travnju obilježe životi animatora Dušana Vukotića, filmskog producenta Branka Lustiga i novinara Miljenka Smoje. Mimo originalnog godišnjeg programa, Šuškove marke objavljene su ni pola mjeseca kasnije. To je bilo moguće zahvaljujući odredbi u Pravilniku o poštanskim markama, u kojem piše da su "izmjene i dopune Programa moguće samo u iznimnim slučajevima, o čemu odluku donosi Uprava Hrvatskih pošti", napučena HDZ-ovcima, među njima i Šukundom. Je li Šušak uveden zbog ideološkog balansa, s ciljem da se u tikvama predlagatelja ponešto anulira obilježavanje života oskarovca i animatora crnogorskog etniciteta koji je radio u Jugoslaviji, zatim oskarovca i židovskog producenta koji je preživio Holokaust i velikog dalmatinskog novinara i pisca kojeg desnica do danas optužuje za protuhrvatski opus? S obzirom na aktualne donositelje odluka u HP-u, nije razumno tvrditi da jedno s drugim nije imalo veze. Kao što nije teško zamisliti da je ovo tek početak, i po pitanju marki i po pitanju žigova obiteljaško-desničarskog tipa. "Iznimnih slučajeva" o kojima zadnju riječ daje uprava bit će, nesumnjivo, više.
Prije dva mjeseca Šukunda je u svojstvu dopredsjednika zagrebačkih veterana HOS-a otvorio memorijalni ultramaraton u njihovoj organizaciji. Tijekom govora za sponzorstvo se zahvalio Gradu Zagrebu, Ministarstvu branitelja i Hrvatskoj pošti, kojom upravlja zadnjih godinu dana. Zahvale je slao s govornice na kojoj je bio istaknut HOS-ov grb uz geslo "Za dom spremni", koje je i na plakatu događaja, tik do još jednog sponzora – Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Čini se da ustaški pozdrav još samo nije bio na prigodnim poštanskim markama i žigovima.
