Plan zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da u svojevrsnom Blitzkriegu izmijeni Generalni urbanistički plan (GUP) i time napravi ključni korak za početak realizacije megaprojekta ‘zagrebački Manhattan’ spriječilo je nadležno Ministarstvo graditeljstva koje je prijedlog izmjena i dopuna GUP-a vratilo nadležnim gradskim službama.
Tako sporni GUP nije, kako je bilo najavljeno, dospio u srijedu na stolove gradskih skupštinara. Razlog takve odluke ministarstva jednak je onome što zadnjih tjedana ponavljaju praktički sva relevantna udruženja arhitekata: predloženi GUP nije u skladu s važećim Prostornim planom (PP) grada Zagreba. Da bi došlo do izmjena GUP-a, prethodno ih je potrebno uskladiti s PP-om koji je plan višeg reda. Jasnije rečeno, Prostorni plan se može usporediti sa zakonom, a GUP s podzakonskim aktom. Ako zakon predviđa jedno rješenje, podzakonske odredbe ne smiju biti u suprotnosti s njim, a po predviđenim izmjenama GUP-a došlo bi upravo do takve neusklađenosti.
Prije svih na meti su prostor Zagrebačkog velesajma i Hipodroma koji bi imali novu namjenu: Hipodrom bi umjesto ozelenjenog prostora sporta i rekreacije postao zona tematskog parka i mješovite namjene, a umjesto u zoni poslovne namjene Velesajam bi bio u onoj mješovite i poslovne namjene, čime bi se otvorio prostor investitoru, tvrtki Eagle Hills iz Abu Dhabija, koja inače gradi kontroverzni ‘Beograd na vodi’, da na površini od gotovo 1,1 milijun četvornih metara praktički napravi ‘grad u gradu’ vrijedan pola milijarde eura. U njemu bi, upozoravaju arhitekti, mogli biti napravljeni stanovi za čak 50 tisuća ljudi. Za usporedbu, u cijelom Novom Zagrebu živi 120.000 ljudi. Važno je naglasiti i da je do ove prenamjene došlo naknadno i da ona nije bila dio GUP-a 2017., kada je predložen i kada je održana javna rasprava.
Bandić je odmah reagirao: rekao je da mirno spava i da se ‘donošenje GUP-a ne može zaustaviti, nego se samo može odgoditi za koji mjesec, zbog čega nema razloga za paniku’. S druge strane, osječki urbanist Ivan Cingel, koji je kritički pisao o najavljenim izmjenama GUP-a, pozdravlja odluku ministarstva.
- Dvije su mogućnosti odgovora o odluci ministarstva. Prva je ona koja bi se trebala podrazumijevati: da je naprosto odlučilo onako kako je i moralo kada je na stol dobilo nezakonit konačni prijedlog. Sad, je li to učinjeno čisto po savjesti i zakonu, zbog straha od vlastite odgovornosti, političke i pravne, u jednom dibidus prekrdašenju zakona, u to ne bih ulazio. To ako bismo bili optimisti u vezi funkcionalnosti sustava. Pesimizam prema našim političkim strukturama tjerao bi na odgovor o odluci kao rezultanti zakulisnih političkih igara i odnosa u vladajućoj koaliciji. Ne znam, neću nametati odgovor, neka budu oba moguća - kaže Cingel.
Na pitanje kakvi su idući koraci po proceduri, objašnjava da Grad Zagreb mora prilagoditi prijedlog plana i ponoviti javnu raspravu, u kojoj će se primjedbe moći podnositi samo u vezi dijelova koji su izmijenjeni u odnosu na prvi prijedlog o kojem je javna rasprava održana 2017. godine.
- S obzirom na to da je ministarstvo u odbijenici apostrofiralo neusklađenost s PP-om – što se na prostoru Hipodroma odnosi na neuvažavanje fore po kojoj se kod pretvaranja R namjene u Z3 tobože ne radi o prenamjeni – bit će zanimljivo vidjeti hoće li u novom prijedlogu odustati od prenamjene ili se upustiti u paralelnu izmjenu PP-a, što bi usporilo onu GUP-a. Da je dobivena tek bitka, a ne i rat proizlazi ne samo iz toga što je sudbina prostora ‘Zagreb Cityja’ i dalje neizvjesna, nego i što se nikako ne radi o jedinoj spornoj stvari. Ona samo svojom kardinalnošću natkriljuje čitav niz problematičnih točkastih izmjena i prihvaćenih primjedbi, kao i amandmana iz Skupštine. Puno toga omogućuju loši momenti zakona. Što možemo očekivati nadalje od Bandića vidljivo je upravo iz reakcije obrušavanja na zakon, ali ne na njegove loše momente, nego na sam koncept toga da mu Zagreb mora podlijegati, umjesto da u svome selu zakon bude isključivo Bandić - zaključuje Cingel.
Na misteriozni projekt koji još nitko nije vidio upozorila je i mreža urbanih istraživača INURA koju čine međunarodni sveučilišni profesori i stručnjaci za urbano planiranje i razvoj. Mreža upozorava da će projektom biti uništen obalni pojas uz Savu, a zemljište – bez jasno postavljenih demokratskih procedura i uvjeta – predano u ruke međunarodnim investitorima, što obično rezultira izgradnjom građevina koje izvlače vrijednost iz grada, a ne doprinose njegovim potrebama. ‘Takvi projekti uvijek se planiraju i grade tako da pogoduju interesima globalne, mobilne elite, a vode malo ili nimalo računa o potrebama lokalnog stanovništva’, piše, između ostalog, u njihovom pismu.
