Srpsko narodno vijeće (SNV) i Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije organizirali su komemoraciju za civilne žrtve rata ubijene prije 27 godina u selu Plavno i njegovom zaseoku Grubori pored Knina.

Komemoracija za trideset i dvoje stradalih mještana tokom i nakon akcije „Oluja“ započela je služenjem parastosa sveštenika Eparhije dalmatinske pored spomen-krsta postavljenog za sve žrtve sela Plavno, a nastavljena je u Gruborima kod Spomen obilježja za starijih civila ubijenih na pragu svojih kuća.

Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac podsjetio je na dramatične okolnosti ovog zločina.

- Nitko od tih ljudi nikome nije predstavljao opasnost zbog odluke da ostanu u svojim kućama, svom zaseoku, svom zavičaju i u svojoj zemlji, osim sebi samima. Teško je slušati i čitati izjavu svjedokinje Dušanke Grubor o onome što se tih dana dogodilo ovdje, ali radimo to da bismo osnažili jedni druge, da bi s ovog mjesta kazali da ovako strašan zločin i grozan masakr velikog broja ljudi ne smije služiti nikome kao povod za širenje mržnje, ali ni kao povod za prešućivanje da je zločin počinjen, a time i izbjegavanje moralne odgovornosti da se s njim suoči - rekao je Pupovac.

Govoreći o zločinima u Gruborima, kazao je kako unatoč obećanjima danima UN-u, civilne i policijske vlasti tog područja nisu provele istragu niti obradile i sačuvale mjesto zločina.

- Unatoč obećanjima danim UN-u, civilne i policijske vlasti ovoga područja nisu provele istragu, obradile i sačuvale mjesto zločina te izuzele ono što se u svakom profesionalnom postupanju čini, ukoliko je stalo da se utvrdi počinitelj i kasnije kazni. Nažalost, sve je završilo na tome da je javno rečeno kako su ovi ljudi stradali u obračunu sa zaostalim pripadnicima vojske RSK-a, kako se kolokvijalno govorilo - s četnicima. Hrvatski i haški sudovi ustanovili su da je zločin počinjen i da su ga počinili pripadnici ATJ Lučko, ali sve je pravosudno završilo oslobađajućim presudama zbog nedostatka dokaza - istaknuo je.

Pupovac je naveo kako je prije dvije godine napravljen važan korak prema pomirenju i građenju boljih hrvatsko-srpskih odnosa, ali da neriješena pitanja ratnih zločina u odnosima Hrvatske i Srbije ozbiljno narušavaju postignuto.

Potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga rekla je kako je procesuiranje ratnih zločina ispit zrelosti za državu.

- Procesuiranje ratnih zločina nije samo pitanje istine, pravde i zadovoljštine obiteljima žrtava, već ispit zrelosti za nas i našu državu da se pokaže da stoji iza riječi koje slušamo po kojima ratni zločin ne zastarijeva, da su sve žrtve iste i da su svi ljudi ravnopravni - poručila je.

Bol obitelji koje su izgubile svoje najmilije ne jenjava i povećava se svakom nepravednom odlukom sudova i birokratskom preprekom u procesu povratku te svakim izljevom mržnje prema Srbima, dodala je. - Pravde još nema, a zakon šutnje jači je od časti i istine. Tijekom ovih godina mijenjani su iskazi sudionika koji ništa nisu ni vidjeli ni čuli. Nisu znali tko je akcijom zapovijedao ni tko su im na terenu bili neposredno nadređeni. Osuđena je jedinica, ali ni jedna konkretna osoba, kao da su zločine počinili duhovi, a ne ljudi s imenom i prezimenom - upozorila je Šimpraga te navela kako 27 godina od Oluje zločini protiv civilnog stanovništva nisu procesuirani

Šimpraga je istakla kako povijest ne možemo promijeniti, niti vratiti mrtve, ali možemo i moramo vratiti život u napuštena sela. Izrazila je uvjerenje da je početak konkretnih radova na revitalizaciji Grubora na vidiku i da ćemo sljedeće godine na ovu tužnu obljetnicu vidjeti prvo svjetlo u jednoj od obnovljenih kuća.

Potpredsjednica Vlade u svom je govoru takođe podsjetila i na hrvatske žrtave Škabrnje, Promine i ostalih mjesta gdje su tokom devedesetih ubijani Hrvati.

Pored potpredsjednice Šimprage, predsjednika SNV-a, Pupovca te saborskog zastupnika SDSS-a Borisa Miloševića, na komemoraciji su uz porodice žrtava i mještana sela Plavno sudjelovali i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja Spomenka Đurić, zamjenica državnog tajnika SDUOSZ Tatjana Vukobratović-Spasojević, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, otpravnica poslova Ambasade RS u RH Jelena Surla, župan Šibensko kninske županije Marko Jelić i gradonačelnik Knina Mario Ćačić sa zajenicima, te predstavnici drugih županija, načelnici općina i predsjednici županijskih, općinskih i gradskih vijeća.

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.