Početkom novembra u Abu Dabiju je održan završni sastanak o međunarodnom fondu za pomoć siromašnim zemljama koje su teško pogođene klimatskom krizom. Pokušaj je to dogovora o neriješenim problemima, a uoči klimatskog samita Cop28 koji počinje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima krajem ovog mjeseca. Sudionici sastanka složili su se da će Svjetska banka privremeno "ugostiti" fond tijekom sljedeće četiri godine. Predloženi sporazum utvrđuje osnovne ciljeve fonda, uključujući njegovo planirano pokretanje 2024. godine, kao i upravljanje i nadzor, pri čemu takozvane zemlje u razvoju zahtijevaju mjesto u nadzornom odboru.
Svjetske vlade su se na konferenciji Cop27, koja je održana prošle godine u Egiptu, složile o uspostavi fonda za gubitke i štete, što je prvi korak prema onome što su siromašne zemlje tražile više od desetljeća. Radi se o zemljama koje su najmanje pridonijele klimatskoj katastrofi te s gotovo zanemarivim ugljičnim otiscima u usporedbi s bogatim dijelom svijeta, ali i dalje same snose najveći teret ekstremnih vremenskih prilika – što zbog geografije, što zbog osnovnog stanja infrastrukture i nedostatka resursa.
Glavna područja sporenja su pitanja kako bi trebalo upravljati fondom, tko bi mu trebao novčano doprinositi te kome bi i pod kojim uvjetima trebao biti dopušten pristup njegovim resursima. Razgovori su započeli u martu ove godine, ali su brzo prekinuti. Pokretači kampanje htjeli su da bogate zemlje plate za svoju povijesnu odgovornost za klimatsku štetu.
To je u glavni fokus stavilo Sjedinjene Države kao zemlju koja bi trebala snositi lavovski dio financiranja, pri čemu će svake godine biti potrebne stotine milijardi dolara kako bi se barem donekle otklonile štete uzrokovane klimatskim promjenama. No Bijela kuća s time se nije slagala, a SAD i druge bogate zemlje očekivano su inzistirale na proširenju izvora financiranja fonda. Iako je na sastanku u Abu Dabiju u prijedloge ugrađen dio zahtjeva klimatski najpogođenijih zemalja, nije za očekivati da će sve predloženo tijekom konferencije Cop28 biti i usvojeno.
Uoči novog klimatskog samita bogate zemlje i dalje ponavljaju kako žele da financiranje fonda bude dobrovoljno i da se korištenju fondu pristupa s "ozbiljnim kriterijima". Iz siromašnih zemalja ponavljaju da ih brine kako će se fondom upravljati, kao i da neće moći ni lako ni brzo pristupiti resursima koji su im očajnički potrebni. Milijarde ljudi i funkcioniranje bazične infrastrukture u zemljama diljem svijeta ovisi o usvajanju preporučenog pristupa na Cop28, ponavljaju mediji. To što u zraku još visi nimalo radikalan prijedlog, govori dosta o "ozbiljnosti" hvatanja u koštac s klimatskom katastrofom.
