Jučer je Europska centralna banka (ECB) donijela dugo očekivanu odluku o početku monetarnog kvantitativnog popuštanja. ECB će početi s tiskanjem novca te kupnjom državnih dugova i obveznica i to u većoj mjeri nego što se očekivalo
Europska centralna banka će, počevši s ožujkom ove godine, tržište eurozone preplaviti sa 60 milijardi eura mjesečno. Mjere će trajati najmanje 19 mjeseci, dakle do rujna 2016. do kada bi ukupna svota financijske stimulacije trebala iznositi 1.14 bilijuna eura.
Ovakvom se prijedlogu već dulje vrijeme protivila njemačka struja na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, ali se čelnik ECB-a Mario Draghi pokazao dovoljno samostalan da s takvim mjerama krene. Pa ipak, države neće dijeliti dugove nego će nacionalne centralne banke kupovati dugove svojih država, što je bio prijedlog Berlina.
Govoreći u ponedjeljak na skupu na kojem je bio i Draghi, Merkel je upozorila kako monetarna politika ne bi smjela dopustiti ranjivim ekonomijama da napuste reforme, piše 'Financial Times'. Isti list donosi i izjavu irskog ministra financija Michaela Noonana koji je prije donošenja mjera bio kritičan prema ‘renacionalizaciji’ dugova.
- Ako monetarna politika bude renacionalizirana i nacionalne banke postanu agenti Frankfurta, mislim da će kvantitativno popuštanje biti neučinkovito - rekao je Noonan.
Neki analitičari doveli su u pitanje i zakonitost odluke prema kojoj će svaka država kupovati svoje dugove s obzirom na to da ugovori EU zabranjuju povlašten tretman bilo koje nacionalne banke ili vlade, te da je ECB dužna donijeti odluku koja će imati najbolji utjecaj na čitavu eurozonu, a ne pojedine nacionalne ekonomije. Upravo se njemačka centralna banka Bundesbank snažno zalagala za izbjegavanje podjele rizika jer Nijemci ne žele biti odgovorni za dugove Italije, Portugala i Španjolske.
U intervjuu njemačkim novinama prošlog tjedna, Draghi je rekao kako se nada da će postići inflaciju blizu, ali ne više od 2 posto, te kako banka mora zadržati kamatne stope nisko i raditi prema ekspanzivnijoj monetarnoj politici koja će rezultirati gospodarskim rastom.
Kao odgovor na najavu impulsa ekonomiji eurozone, indeksi na europskim burzama rastu i to već sedmi dan za redom, dok je euro nastavio padati u odnosu na dolar.
Mjeru je pozdravio i hrvatski ministar financija Boris Lalovac koji je prije objavljivanja očekivanih mjera komentirao kako će poticajne mjere ECB-a kratkoročno i dugoročno značiti mogućnost povoljnijeg zaduživanja za Hrvatsku na tržištu EU.
