EU planira ovaj tjedan uvesti opsežne reforme subvencija za poljoprivredu kojima je cilj zaustaviti gašenje malih farmi te njihova zaštita od intenzifikacije poljoprivrede koja je obilježila politike prethodnih desetljeća, javlja The Guardian.

“Namjeravam zaustaviti ovaj proces nestajanja malih farmi. Europski sektor hrane bio je u prošlosti baziran na malim farmama i tako bi trebalo ostati i u budućnosti”, rekao je Janusz Wojciechowski, europski povjerenik za poljoprivredu.

Analiza koju je proveo The Guardian pokazala je da je u periodu od 2005. do 2016. godine broj farmi peradi i stoke u zemljama EU (osim Hrvatske) pao za 3,4 milijuna te ih je sada 5,6 milijuna. I dok je broj peradi i stoke u tom periodu narastao, broj farmi značajno opada što pokazuje da je došlo do intenzifikacije poljoprivrede. Ukupan broj svih vrsta farmi u EU je pao s 14,5 milijuna na 10, 3 milijuna.

Do ove intenzifikacije, kojom se stoka drži na manjem broju farmi, od kojih je kod mnogih riječ o velikim postrojenjima tvorničkog tipa, dolazi od 1962. godine kada se uvela zajednička poljoprivredna politika EU. Wojciechowski priznaje da su prethodne politike dovele do velikog zaokreta.

“Razlog koji je doveo do gubitka 4 milijuna farmi u EU su pogrešne poljoprivredne politike EU. Podrška je išla previše industrijskoj poljoprivredi, a nedovoljno malim i srednjim farmama”, rekao je.

Reforme zajedničke poljoprivredne politike EU koje će se donijeti ovog tjedna uključuju poticaje poljoprivrednicima da ostave više prostora za divlje životnije, da usvoje organske standarde za stoku, da koriste manje kemijskih gnojiva i pesticida te da potiču zdrava tla.

“Zaštita manjih i srednjih farmi je prioritet. Nije istina da su nam zbog sigurnosti hrane potrebne sve veće i veće farme. Male i srednje farme mogu osigurati sigurnost hrane za građane EU”, rekao je Wojciechowski. Dodao je i kako male i srednje farme mogu osigurati ne samo hranu već donijeti i pogodnosti koje se tiču okoliša i zdravlja. A korist će osjetiti i europski potrošači.

“Izvoz je važan no moramo više pažnje posvetiti našem tržištu – visoko kvalitetnoj hrani s europskih farmi za europska tržišta. Ovo je velika prilika za europsku poljoprivredu”, rekao je Wojciechowski.

Dodao je i kako je cilj povećanje proizvodnje organske hrane s osam na 25 posto u sljedećem desetljeću.

Ove mjere mogle bi dovesti do smanjenja nestajanja malih farmi, no The Guardianova analiza je pokazala da je malo vjerojatno da će to značiti potpuni povratak na mala poljoprivredna gospodarstva. U Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj je od 2005. godine došlo do nestajanja više od trećine malih stočarskih i peradarskih gospodarstava. U Francuskoj je u tom periodu nestalo skoro 120.000 farmi peradi, a u Njemačkoj njih skoro 36.000.

Utjecaj poljoprivredne politike EU jasno se može vidjeti na ubrzanju nestanka malih farmi diljem EU. Među starim članicama EU pad broja malih poljoprivrednih gospodarstava traje već desetljećima. No poljoprivrednici u istočnoj Europi stradali su još i više, pogotovo otkako su se pridružili EU. Bugarska je od 2005. izgubila 72 posto farmi stoke i peradi, Mađarska 48, Poljska 54, a Slovačka 72 posto.

U Velikoj Britaniji tijekom posljednjih 12 godina pad farmi stoke i peradi bio je 25 posto, odnosno 45.500 farmi je nestalo.

Zajednička poljoprivreda EU skovana je nakon Drugog svjetskog rata s ciljem promicanja samodostatnosti hrane u Europi te je poticala sve intenzivnije i industrijalizirane metode uzgoja. Poljoprivrednike se poticalo da pod svaku cijenu proizvode više hrane, koristeći kemijska gnojiva i pesticide te dovoz stoke s malih farmi na velika gospodarstva. To je dovelo do povećanja proizvodnje hrane nauštrb okoliša. Prema podacima European Bird Census Council broj ptica s farmi u EU prepolovljen je u posljednja tri desetljeća. Opao je i broj insekta. U Njemačkoj ih je u posljednjih 25 godina za tri četvrtine manje. U Engleskoj je pak broj leptira pao za 58 posto u periodu od 2000. do 2009. godine.

Nastojanja da se potaknu prirodno prihvatljive metode uzgoja poput zadržavanja polja s divljim cvijećem i životinjama imali su malo utjecaja u posljednja dva desetljeća. Uz to, promijenila se i ruralna kultura te sve više ljudi odlazi živjeti u gradove ostavljajući farme napuštenima.

Fabbio Ciconte, direktor organizacije za zaštitu okoliša Terra, tvrdi kako su mali proizvođači odsječeni od dominantnog tržišta te preživljavaju zahvaljujući prodaji svojih proizvoda restoranima ili malim prodavaonicama. Aktivisti za zaštitu okoliša ne polažu puno nade u najavljene mjere. Smatraju da neće doći do stvarne transformacije poljoprivredne politike EU.

“Poljoprivredna politika EU je zbrka javne potrošnje koja bi se mogla transformirati u održivu budućnost”, rekla je Célia Nyssens iz organizacije European Environmental Bureau. No prema njenom mišljenju do toga neće doći.

“Nažalost, čini se da će dogovor od ovog tjedna nastaviti voziti traktor u pogrešnom smjeru. Većina sredstava nastavit će se slijevati prema najvećim farmama koje najviše zagađuju”, rekla je dodajući kako je na djelu nedostatak ambicija nove poljoprivredne politike koji će biti poguban.