Stalni zajednički odbor o sukcesiji zajedničke imovine SFRJ sastao se peti put u 18 godina, koliko je prošlo od potpisivanja Bečkog sporazuma o sukcesiji. Domaćin susreta bio je Zagreb, odnosno Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Sa sastanka je jedino priopćeno da Hrvatska od Srbije u sklopu sukcesije hitro potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija, kako je rekla Metelko-Zgombić, ‘ilegalno potrošila, kao i da će RH ustrajati da se utvrdi kako su ta sredstva nestala pa ih istočni susjedi moraju kompenzirati’.

Kako Novosti saznaju, Metelko-Zgombić propustila je reći najvažniju vijest – da su se na zagrebačkom sastanku sve države sljednice osim Hrvatske složile da je za provedbu Aneksa G, koji se odnosi na privatno vlasništvo i stečena prava, nepotrebno potpisivati bilateralne sporazume, što Hrvatska uporno uvjetuje i time blokira provedbu tog Aneksa, a na štetu privatnih lica i pravnih subjekata. Da su se ostale države sljednice složile oko direktne primjene Aneksa G, svjedoči saopćenje o sastanku koje je izdala Vlada Slovenije. Prema izvoru Novosti, kada je Andreja Metelko-Zgombić uvidjela da su se ostale države usuglasile oko direktne primjene Aneksa G, ljutito je prekinula sjednicu.

Bivše države SFRJ većinom su uspješno podijelile vrijednu imovinu diplomatskih predstavništava u svijetu, dok je pitanje privatne imovine i stečenih prava građana, kao temeljnih evropskih vrijednosti, ostalo netaknuto. Primjena Aneksa G bila bi ključ za rješenje nagomilanih problema i uskraćenih prava izbjegličko-povratničke srpske populacije, ali i pravnih osoba iz Srbije koji su do devedesetih posjedovale imovinu u Hrvatskoj. U skladu s načelom rotacije, za sljedeću stanicu sastanka predstavnika država bivše SFRJ naredne godine predviđeno je Skoplje.