Europski parlament usvojio je u utorak prijedlog Komisije kojim se u Uniji namjerava ograničiti trgovina robama proizvedenima na otšumljenim područjima, odnosno područjima koja su bile šuma, a sada su iskrčena. Sve bi tvrtke u Uniji ubuduće trebale i po toj osnovi provjeriti porijeklo proizvoda kojima trguju, a time bi se jamčilo da se na taj način ne doprinosi uništenju šuma, uključujući i posebno vrijedne tropske šume. Takav propis trebao bi biti doprinos Unije borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju bioraznolikosti. Radi se o širokom spektru proizvoda od goveda, kakaoa, kave, palminog ulja, soje i drva. Konkretno je riječ, uz ostale, o koži, čokoladi, namještaju. Europski parlament planira proširiti odredbe i na svinjsko, ovčje i kozje meso, meso peradi, kukuruza, gume. Sljedeći korak Europskog parlamenta su završni pregovori s članicama Unije i konačno uobličavanje zakona. Na temelju usvojenog prijedloga lako bi se moglo zaključiti da Europska unija brine zbog šuma izvan Unije same. Većina proizvoda je izvaneuropskog porijekla, proizvedeni su na zemlji nastaloj otšumljavanjem ponajviše u Africi i Južnoj Americi. UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu procijenila je da je od 1990. do 2020. izgubljeno 420 milijuna hektara šuma što je više od površine Europske unije. Tema je itekako europskounijska, posebno u kontekstu sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije.

Drvo spada u potrošive obnovljive izvore energije, a većina obnovljive energije u Uniji namjerava se proizvesti od drva. Donedavno je drvo smatrano veoma prihvatljivim energentom, odličnom zamjenom za ugljen i plin. Međutim, sagorijevanje drva emitira znatne količine ugljičnog dioksida. Trenutačno EU samo sagorijevanjem drva proizvodi toliko ugljičnog dioksida koliko ga ukupno proizvodi Poljska ili Italija. Ubrzana sječa, i u zemljama Unije, rezultira čak i neto negativnom računicom u smanjenju emisije stakleničkih plinova u usporedbi s emisijom stakleničkih plinova koju izgaranjem stvaraju fosilna goriva. Drvo kao energent nikada nije bilo nosilac europske zelene energetske strategije. No, prije više od deset godina Unija je počela financijski poticati upotrebu drveta kao energenta. Proizvodnja peleta, danas itekako aktualnih zbog drastičnog poskupljenja i to u vrijeme energetske krize, je poticana upravo na zelenoj osnovi zamjene za ugljen i plin. Poticaji su razvili proizvodnju i tržište i drvo je danas najvažniji obnovljivi energent u Europskoj uniji, važniji od sunčeve energije i vjetra. Ruska invazija Ukrajine i na to je negativno utjecala. Rusko-europski energetski sukob, smanjeni uvoz nafte i plina iz Rusije, povećao je potrebu za drvom kao energentom. I Europljani su prionuli sječi. A ta ubrzana sječa, o kojoj je nedavno u istraživačkoj temi pisao New York Times, ima nemale ekološke posljedice. Naime, šume imaju glavnu ulogu u apsorpciji stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida. Želi li se postepeno apsorbirati višak stakleničkih plinova u atmosferi - i tako usporiti globalno zatopljenje - površine pod šumama nikako ne bi smjele biti smanjene. Proizvodnja i sagorijevanje peleta u tome imaju nemalu ulogu, a Europska unija iz godine u godinu troši sve više peleta i troši ih više nego ostatak Europe, Sjeverna Amerika i Azija zajedno.

U Europi stradaju stare i posebno vrijedne šume. Mađarska je prošloga mjeseca promijenila propise i omogućila sječu starih šuma. Estonija i Finska, poznate po velikom šumskom blagu, zbog goleme sječe su od zemalja koje se smatralo važnim u smanjivanju emisije ugljičnog dioksida, upravo zbog velikih površina pod šumom, postale sasvim solidni emiteri tog plina. Golema šteta počinjena je sječom u rumunjskom nacionalnom parku Cheile Bicazului – Hășmaș. Novinari New York Timesa istraživali su tvrtku Ameco u Rumunjskoj, specijaliziranu za proizvodnju peleta. Tvrtka tvrdi da pelete proizvodi isključivo od piljevine i sječke. Međutim, novinari su uočili više kamiona Ameca u zaštićenim šumama. Na njihov upit tvrtka je negirala da je sirovina iz zaštićenih šuma, a na ponovljeni upit i tvrdnju da i podatci tvrtke potvrđuju da su stotine kamiona bile u zaštićenim područjima radi izvlačenja građe odgovorila je da sve radi po zakonu.