Kada je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije započelo s provođenjem Programa održivog razvoja lokalne zajednice, bila je to prilika za mnoge jedinice lokalne samouprave da obnove, saniraju, izgrade ili pak adaptiraju objekte u svom vlasništvu, što u nedostatku vlastitih sredstava nisu bile u mogućnosti. Tri općine s daruvarskog područja iskoristile su sredstva Programa i namijenila ih adaptacijama društvenih domova.
U maloj sredini koja obiluje nacionalnim manjinama, ali u kojima je s druge strane nastupio proces depopulizacije, i u kojima je indeks razvijenosti ispod hrvatskog prosjeka, društveni domovi ostala su jedina mjesta na kojima se mještani okupljaju, njeguju tradiciju, a nerijetko se prisjećaju nekih boljih i ljepših vremena.
U Općini Dežanovac obnovljeno je nekoliko mjesnih domova. Preko javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i kandidiranja zajedničkog projekta, obnovljeni su domovi u naseljima Goveđe Polje i Gornji Sređani u ukupnom iznosu od 328 tisuća kuna uz dodatno participiranje Općine u iznosu od deset posto sredstava. Na području općine obnovljeno je još nekoliko domova i to ukupne vrijednosti oko 340 tisuća kuna. Velik je to događaj za lokalnu zajednicu, jer je u nekim sredinama obnova doma pozitivan pomak nakon dugo godina. Bjelovarsko – bilogorska županija nije mogla aplicirati na ovaj Program, ali je logistički davala podršku. Zamjenik župana za srpsku nacionalnu manjinu Saša Lukić ističe Općinu Dežanovac kao primjer dobre suradnje.
Dom u Imsovcu za njegove stanovnike ima veliko značenje zbog domaćinstva ‘Imsovačkih susreta’, kulturne manifestacije međunarodnog karaktera
- Broj obnovljenih domova na području Dežanovca najbolji je primjer dobre suradnje s čelnikom jedinice lokalne samouprave. Velik broj iskazanih interesa odnosi se na adaptacije društvenih i mjesnih domova pa se može postaviti pitanje za koga se sve ovo obnavlja ako ljudi bježe sa sela. No svjesni smo toga da ne možemo ljude vratiti, ali i toga da ih možemo zadržati. Meni kao dožupanu za srpsku nacionalnu manjinu drago je da su se za obnovnu kandidirali domovi u naseljima u kojima živi srpska zajednica. Prije svega mislim na Goveđe Polje, jer je dom tamo bio u derutnom stanju, a dobivenim sredstvima postavljeni su stolarija i krovište, dograđen je sanitarni čvor, dok je općinskim sredstvima financirano unutrašnje uređenje – pojašnjava Lukić.
Načelnik Općine Dežanovac Josip Stjepanović svjestan je da obnova domova neće vratiti već iseljeno stanovništo ili spriječiti odlazak mladih ljudi.
- Ljudi su nezaposleni, ne mogu pronaći posao, ali oni koji su ostali željni su sadržaja i mi im ga moramo pružiti ako za to postoje mogućnosti. Dok sam obnašao dužnost zamjenika načelnika gotovo pa da se nije ništa obnavljalo, pogotovo u sredinama u kojima žive manjinske zajednice. Da bi došlo do pomaka, bitna je suradnja, a ja moram istaknuti dobru suradnju s Vijećem srpske nacionalne manjine – govori Stjepanović.
U susjednoj općini Končanica preko istog programa obnovljena su tri doma. Jedan od njih je u selu Imsovac gdje srpska zajednica čini 75% stanovništa. Imsovački mjesni dom bio je najljepši u okolici, tvrdi predstavnica srpske zajednice Općine Končanica Rada Božić, no dugogodišnjim neulaganjem objekt je propadao. Prošle godine obnovljeno je krovište, a ove godine trebalo bi urediti i unutrašnjost. Dom u Imsovcu za njegove stanovnike ima veliko značenje zbog domaćinstva ‘Imsovačkih susreta’, kulturne manifestacije međunarodnog karaktera koja bar na jedan dan oživi selo.
Svakodnevna situacija u selu slična je kao i u ostalim naseljima. Kroz mjesto je proveden vodovod, no na njega još nitko nije priključen, jer je priključak za Imsovčane koji pretežno žive od poljoprivredne djelatnosti preskup, a skoro svako domaćinstvo ima stare seoske bunare. No unatoč tome što je stanovništvo pretežno staračko, ima i mladih koji su odlučili ostati na selu. Nažalost, škola u Imsovcu morala se zatvoriti, jer je prošle školske godine u selu ostao samo jedan školarac što nije bilo dovoljno za održavanje nastave. Od prošlih manjinskih izbora ukinuto je i Vijeće srpske nacionalne manjine, jer je broj članove srpske zajednice pao ispod 200. Prometnica u selu posebna je priča. Prije otprilike dvije godine asfaltiran je dio ceste prema naselju Brestovac u dužini 2,5 km, Imsovčanima je navedena investicija podignula kvalitetu življenja, ali Rada Božić objašnjava što bi im bilo još od većeg značaja.
- Iako se radi o manjoj dionici u dužini od 1,5 km, asfaltiranje dijela ceste prema Sokolovcu bio bi nam značaniji jer se spaja na s cestom prema Dežanovcu kojem gravitiramo. Ondje nam djeca idu u školu, a tamo nam se nalaze pošta i liječnik. Zbog prašine na još uvijek neasfaltiranom dijelu ceste za sušnog razdoblja ne smijemo otvoriti prozore kuće zbog prašine, a mnogim suseljanima oštećeni su auti zbog kamenja na putu. Jedno vrijeme je i autoprijevoznik koji vozi djecu u školu kroz selo najavljivao da neće ići ovim putem zbog prevelikog oštećenja voznog parka – pomalo ogorčeno govori Rada Božić.
Za razliku od ostalih, dom u Koreničanima, trećem po veličini naselju u općini Đulovac gradi se od temelja. Izgradnja je započela u ljeto prošle godine, a do kompletnog dovršenja nedostaje nekoliko mjeseci. Na đulovačkom području značajan je i dom u Batinjanima u kojem se tradicionalno obilježava dan srpskog manjinskog Vijeća, a i na njemu su nedavno odrađeni manji adaptacijski radovi. Svi akteri suglasni su da je najveći problem u njihovim sredinama gospodarska situacija, nezaposlenost, odlazak mladih pa i osoba srednje dobi. Priznaju da adaptacije društvenih domova ne jamče održiv ruralni razvoj lokalnih zajednica, ali domovi su ‘ogledalo’ svakog sela i nešto su po čemu ga pamte i stari i mladi stanovnici. Zbog toga je njihova obnova toliko važna.
