Vijeće srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije formirano je u sadašnjem sastavu prije približno godinu i pol: s kakvim ste se problemima od tada susretali i što ste dosad uspjeli učiniti?

Sve što se događalo na nivou države uvelike se preslikalo i na Zagrebačku županiju. Mnogo se toga odlagalo, županijska sredstva za naše aktivnosti su kasnila, a potom se ispostavilo da je novca toliko malo da puno toga nećemo moći napraviti ne snađemo li se na druge načine. No organizirali smo se, pa učestvujemo u aktivnostima koje organizira SNV, a osim sa srpskim organizacijama i SPC-om uspostavili smo i suradnju s drugim srpskim vijećima sjeverozapadne Hrvatske (odnosno u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji), jer su problemi slični našima. Cilj te suradnje jest razmjena znanja i iskustava, kako bismo poboljšali djelovanje naših vijeća.

Pored toga, konstruktivno surađujemo s tijelima predstavničke i izvršne vlasti Zagrebačke županije, jer ono čime se mi bavimo nadilazi dnevnu politiku. Naime, bavimo se konkretnim ljudima koje muče egzistencijalni ili pravni problemi. Ne želimo tenzije nego miroljubivu koegzistenciju, što naravno ne znači da se nećemo boriti i za poboljšavanje položaja Vijeća. U tom je smislu bilo neslaganja s Koordinacijom nacionalnih manjina Zagrebačke županije, jer smo smatrali da kao najbrojnija i prilično aktivna manjina u tom tijelu nemamo odgovarajući status.

U prijašnjim sazivima Vijeća srpska zajednica, pogotovu mlađi članovi, nije pokazivala veći interes za njegove aktivnosti. Ima li u tom smislu pomaka nabolje?

Dosadašnja slaba aktivnost mladih donekle se može opravdati teškim ekonomskim stanjem; manje ih brine politika, a više nezaposlenost i opća nesigurnost u društvu. Dominacija starijih generacija u srpskoj zajednici Županije je evidentna, no problem je u tome što se njihovi potomci počesto izjašnjavaju kao Hrvati ili se, želeći izbjeći prozivanje i svojevrsnu stigmatizaciju koji su uvelike prisutni i 20 godina od rata, u tom smislu uopće ne izjašnjavaju. Stoga i rezultat septembarskih izbora budi nadu, ponajprije stoga što je vlast od radikalnog dijela HDZ-a preuzeo umjereniji dio te stranke koji bi, kako se barem dalo naslutiti u postizbornim pregovorima, trebao imati više razumijevanja prema ovdašnjoj srpskoj zajednici koja je uslijed maćehinskog odnosa vlasti sve malobrojnija, što se vidi po popisima stanovništva, ali i podacima o ekonomskom iseljavanju mladih u inozemstvo. Drugi razlog za nadu je pobjeda stranke koja se i dosad borila za prava Srba u Hrvatskoj, a tu je i promjena sveukupne političke klime, što se najbolje osjeća među ljudima čije se raspoloženje mijenja, pa sve više od našeg Vijeća traže i pomoć i mišljenje.

Hoćete li i vi poput dosadašnjih saziva Vijeća nastaviti njegovati historijski identitet Srba u Hrvatskoj?

I kao Vijeće i kao pripadnici srpske zajednice dužni smo odavati počast našim stradalim sunarodnjacima, pa i kad nas radi toga napadaju; stoga ćemo i dalje posjećivati sve skupove na kojima se iskazuje sućut žrtvama i upozorava na bezumnost međunacionalne mržnje, jer i time pridonosimo općem društvenom napretku i stvaranju ravnopravnosti. Ima mnogo stvari koje me žaloste kad je riječ o spomen-obilježjima, odnosno onome što je od njih ostalo, ali i načinu na koji ih se još uvijek tretira. Primjerice, nedovoljno je onih vezanih uz dječji logor u Jastrebarskom, a druga mjesta stradanja da i ne spominjem.

Kakvi su planovi VSNM-a za predstojeću godinu?

Pripremili smo obiman plan i program, jer se nadamo povećanju sredstava koje dobivamo iz proračuna Županije. Osim organiziranja tribina i predavanja, njegovanja kulture sjećanja i posjeta mjestima važnima za našu zajednicu, u fokusu rada i dalje će nam biti suradnja s vijećima sjeverozapadnih županija ali i onima u drugim dijelovima zemlje, a sve s ciljem zajedništva i što masovnijeg okupljanja. Pored toga, pravnu pomoć koju pružamo pojedincima ojačat ćemo proširenjem pravne službe, kako bi ljudi u našem uredu mogli s nekim podijeliti svoje muke i strahove, a možda ih i efikasno riješi.