Kongres Sjedinjenih Američkih Država dosad nije djelovao, pa nema razloga ni da će djelovati sada. Povoda je bilo mnogo: Columbine, Newtown, Parkland i mnogi drugi, ali snaga drugog amandmana na Ustav SAD-a koji jamči pravo nošenja oružja pojačana lobističkom (dakle, koruptivnom) i moći koju emanira Nacionalna puškarska asocijacija (jedna od najmoćnijih organizacija u SAD-u koja okuplja milijune ljubitelja vatrenog oružja potpomognuta vojnom industrijom) jamče da neće djelovati ni nakon Uvaldea. Znano je što se dogodilo u osnovnoj školi u tom teksaškom mjestu: naoružani mladić ušao je u osnovnu školu i smaknuo 21 osobu, 19 učenika i dvoje nastavnika. O sličnim zločinima u Sjedinjenim Državama čitamo takoreći na mjesečnoj razini, svi se nad time zgražaju (čak i Amerikanci), nakon takvih pokolja predsjednik SAD-a se obrati naciji i poruči da je toga bilo dosta i da je sada vrijeme da se djeluje, Michael Moore snimi dokumentarac i to je u osnovi to. Sve se nastavlja po starom, do prvog sljedećeg masakra kada se ritual, kako je i red, ponavlja. Ni nakon Uvaldea nitko ne očekuje da će Kongres ograničiti pravo držanja i nošenja vatrenog oružja.
No, dok Teksas i dalje miruje, bez obzira na to što njezin prvi čovjek Joe Biden govorio, savezne države ne miruju i ne čekaju sve mirno novi pokolj. Guverner New Jerseya Phil Murphy pozvao je zastupnike u parlamentu te savezne države da žurno unaprijede sigurnosne mjere koje se odnose na vatreno oružje, a što uključuje i zabranu prodaje dugocjevnog vatrenog oružja mlađima od 21 godine i mogućnost pokretanja građanskih tužbi protiv proizvođača oružja.
U saveznoj državi New York, a u tamošnjem gradu Buffalo 18-godišnji bijelac sredinom svibnja u trgovačkom je centru smaknuo deset ljudi iz rasističkih pobuda, guvernerka Kathy Hochul najavila je da će tražiti zabranu prodaje poluautomatskih pušaka vojnog tipa mlađima od 21 godinu. Ne djeluje impresivno, ostaje dovoljno drugog oružja iz kojeg se puca sporije za napad na školu ili trgovački centar, ali i to je nekakav početak, a on upućuje i na to koliko je stanje s naoružanošću Amerikanaca komplicirano i zlehudo. I Kalifornija je nedavno zabilježila pucnjavu, jedna je osoba ubijena, pet ranjeno u napadu na Prezbiterijansku crkvu, a taj je slučaj atipičan za SAD jer napadač nije adolescent ili mladić nego 68-godišnjak. I guverner Gavin Newsom i vodeći kalifornijski parlamentarci zalažu se za ubrzano jačanje zakonske kontrole vatrenog oružja. Zakonodavci su izravno rekli da ih je nečinjenje saveznog Kongresa potaknulo na djelovanje.
U saveznim državama koje kontroliraju republikanci stanje se mijenja nešto teže. Dan nakon pokolja u Uvaldeu konzervativci u Pennsylvaniji i Michiganu zaustavili su pokušaje demokrata da se glasa o već dugo blokiranim ograničenjima koja se tiču vatrenog oružja. U Teksasu je guverner Greg Abbott, potpomognut drugim republikanskim dužnosnicima, za masakr u školi u Uvaldeu okrivio isključivo ubojičine probleme s mentalnim zdravljem, a nikakve probleme ne vidi u zakonima koji reguliraju kupnju i nošenje vatrenog oružja. Dapače, prozvali su demokrate i optužili ih za politiziranje događaja, a u ovom slučaju politiziranje sadržajno znači poziv na uspostavu kontrole kupnje i nošenja vatrenog oružja. "Svatko tko puca u drugu osobu ima mentalnih zdravstvenih problema. Točka", kazao je Abbott.
Akcije saveznih država nisu samo posljedica nečinjenja druge savezne države, one su i poziv saveznoj državi da nešto poduzme jer bez nje se malo toga može promijeniti. Pravo nošenja oružja u Sjedinjenim Državama, usko povezano s ustavom zajamčenim pravom na oružanu obranu vlastitog života i imovine, ozbiljno je društveno pitanje koje je s vremenom pretvoreno u nešto nalik na patchwork. Politike koje vode savezne države nisu unificirane, dapače nisu ni slične (baš kao i u nizu drugih važnih tema od smrtne kazne, prava LGBTIQ osoba, pa do prava na pobačaj). A razlike između liberalnih i konzervativnih država su goleme, propisi su, od države do države, potpuno različiti. Iz napisanog je već jasno da se savezne države teško mogu uzdati u Washington. Od 2019. godine Kongres je u dva navrata razmatrao zakone kojima bi se strože regulirala prodaja oružja. I dva je puta taj zakon bio usvojen u Predstavničkom domu i dva puta je odbijen u Senatu. Kao i gotovo uvijek dosad, i nakon Uvaldea, pojavila se mala grupa senatora iz obje stranke koja je najavila da će raditi na zajedničkom rješenju.
Razloga za optimizam, bez obzira na inicijative u pojedinim državama, baš i nema. Ni vapaj ravnatelja škola u kojima su počinjeni pokolji, objavljen nedavno u Washington Postu, pod naslovom "Učinite nešto! Učinite bilo što!", neće pomoći. Republikanci su čvrsto povezani s puškarskim lobijem (nisu ni demokrati imuni, dapače, ali ipak je njihova rezistencija u ovom slučaju veća negoli republikanska), a republikanci kontroliraju kongrese u tri petine saveznih država. Kada se tome doda da je nedavno, samo nekoliko dana nakon masakra u Uvaldeu, upravo u Teksasu održana godišnja konferencija Nacionalne puškarske asocijacije te da se solidan dio senatora protivi bilo kakvim ograničenjima po pitanju vatrenog oružja, jasno je da je samo pitanje vremena kada ćemo čitati o nekom novom Uvaldeu.
