Na prezentaciji procjena humanitarnih potreba potresom pogođenog stanovništva u Sisačko-moslavačkoj županiji, koju su u srijedu zajednički organizirali Koordinacija humanitarnih organizacija i Ured pučke pravobraniteljice, javnosti i donatorima predstavljeni su prioriteti pomoći stradalima.
Istaknuto je da na pogođenom području živi 118 tisuća ljudi koji trebaju humanitarnu pomoć, da je 3,5 tisuće obitelji ostalo bez svojih domova, od kojih njih 700 živi daleko od kuća u kontejnerskim naseljima ili privremenom smještaju, dok su ostali u objektima pored svojih kuća. Naglašeno je da šest tisuća kućanstva prima pakete hrane, da četvrtina stanovništva nije spojeno na vodovod pa koriste privatne bunare koji trebaju čišćenje i sanaciju.
Najviše su pogođene ranjive skupine – siromašni, starije osobe, osobe s invaliditetom, ruralno izolirano stanovništvo, djeca i etničke manjine. Naš je cilj, poručuju iz Koordinacije, da nitko od njih ne bude ostavljen po strani i da se preko mobilizacije svih resursa osigura što kvalitetniji život svima koji su pogođeni katastrofom.
Prezentirajući sakupljene podatke pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kazala je da od 173 tisuće ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji, njih čak 118.000 ljudi treba pomoć, a da među njima čak 60 posto pripada ranjivim skupinama.
- Preko upitnika o procjeni potreba sakupljeni su podaci za 139 kućanstava u kojima žive 373 osobe s područja ove županije. Među njima 41 posto žive sami, od čega polovicu čine starije osobe. Također je utvrđeno da 38 posto ima mjesečne prihode niže od 2000 kuna, da je 31 posto nezaposleno, da su 43 posto umirovljenici od kojih 67 posto prima mirovinu manju od 2000 kuna. Na žalost, ti podaci ne iznenađuju, jer je područje Sisačko-moslavačke županije i prije potresa bilo među najsiromašnijima u Hrvatskoj – istaknula je pravobraniteljica, dodajući da 54 posto anketiranih boluje od kroničnih bolesti, 37 posto nema dostupnu zdravstvenu zaštitu, a 51 posto nema dostupne lijekove koji se ne izdaju na recept, što – kako je kazala - ne čudi jer je prosječna udaljenost do ljekarni i liječnika osam kilometara, a većina njih nema prijevoz niti novca da dođe do njega.
Naglasila je i da se 48 posto anketiranih grije na drva, što je važno s aspekta sigurnosti jer su dimnjaci oštećeni. Prema njenim riječima, 9 posto nema lako dostupnu vodu, a više od trećine nema pristup trgovini. Posebno je istaknula i da čak 60 posto ispitanih kaže da im pravna pomoć – koja je vrlo važna za ostvarivanje prava - nije dostupna.
Slavica Marčeta, iz organizacije Adra, prezentirala je podatke prikupljene u kontejnerskim naseljima gdje je anketirano 66 posto građana, s ciljem da se utvrde uvjeti u kojima žive i prepoznaju prilike za što efikasniju pomoć.
Kazala je da u tim naseljima 60 posto stanovništva čine umirovljenici s niskim primanjima, da je 35 posto radno sposobnog stanovništva nezaposleno, da prevladavaju osobe s 80 i plus godina među kojima ima i onih invaliditetom. Njih 65 posto boluje od kroničnih bolesti, većinom srca i krvožilnog sustava, ali i da imaju pristup zdravstvenoj zaštiti. Problem je, međutim, što čak četvrtina anketiranih ima psihičke probleme, na skali od 1 do 5 nešto iznad 3 još uvijek se boji potresa i brine za budućnost.
Glavno pitanje koje ih muči je koliko će još vremena biti u kontejnerima. Njih 28 posto smatra da će tu biti još od šest do deset godina. Dodala je da 64 posto njih ima mogućnost samostalne pripreme obroka, ali i 69 posto nema zajednički društveni prostor u naseljima.
Svi oni, kazala je Marčeta, prije svega traže bržu obnovu i što skoriji povratak kućama kao i ujednačavanje kvalitete u svim naseljima. Ispričala je primjer gospođe Nevenke koja je, uz to što je bila dijabetičarka, na kući dobila crvenu naljepnicu pa je dobila kontejner koji nikada nije prikopčan na struju i vodu. Živjela je u polusrušenoj kući, bez prijevoza, nije mogla ići liječniku i na žalost, na kraju je umrla.
- Ona bi trebala biti primjer da se tako nešto nikad više ne dogodi – zaključila je Marčeta.
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević istaknuo je lavovski doprinos Koordinacije humanitarnih organizacija koje su odradile veliki dio posla na terenu i tako dale dodatni poticaj za rad Stožera i državnih institucija u pomoći Baniji. Sumirajući podatke, Milošević je kazao da su potresi u Zagrebu i Petrinji oštetili gotovo 50.000 objekata i izazvali štetu od 127 milijardi kuna koja će dijelom biti pokrivena iz europskih fondova solidarnosti. Samo na području Sisačko-moslavačke županije procijenjena je šteta od 41 milijardu kuna. Prema njegovim riječima, na Baniji nešto manje od 5000 objekata ima žutu naljepnicu, a više od 8,5 tisuća crvenu.
- Nisu to sve stambeni objekti, ali brojka je svejedno jako velika, što također svjedoči o razmjerima štete i potrebi velikog zbrinjavanja ljudi od kojih je dio smješten u državnim stanovima, a dio u kontejnerima – u njih 2350 živi gotovo 5000 ljudi, a u 14 kontejnerskih naselja stanuje 536 osoba. U stotinjak državnih stanova smješteno je 260 osoba. Uz to, postoji opcija da država sufinancira najamninu. To je po meni najbolja opcija koju je do sada iskoristilo više od tisuću osoba. Javni poziv je otvoren do kraja godine. Politički dogovor je da se ta mjera nastavi i da bude trajna opcija – rekao je Milošević, dodajući da je dio građana smješten i u Termama Topusko.
Također je kazao da je sanirano 820 bunara i da terenske ekipe svakodnevno obilaze stradale i pomažu. Podsjetio je da su domaćinstva oslobođena plaćanja električne energije, TV pristojbe i autocesta te da će se i ta mjera vjerojatno nastaviti iduće godine.
Što se tiče obnove, na području Sisačko-moslavačke županije uklonjeno je nešto više od 430 objekata, najviše obiteljskih kuća. Na preko 800 kuća završena je nekonstrukcijska obnova, a na oko 600 kuća se izvode radovi.
Uz nadu da će se ritam ubrzati, Milošević je rekao da bi u petak trebala biti raspisana javna nabava za ugovaranje gradnje prvih 50 kuća, dok bi do veljače iduće godine trebala biti ugovorena gradnja ukupno 500 kuća po tri modela od 55, 70 i 85 kvadrata, ovisno o broju članova kućanstva.
Do kraja godine, najavio je, kreće i ugovaranje izgradnje stanova u stambenim zgradama. Program kreće s prvih pet zgrada, a do ljeta 2022. ugovorili bi 40-ak stambenih zgrada u kojima bi bilo više od 600 stanova.
