Novosti

Kolumna

Đavao u Haagu

Herceg-Bosna je bila jedina država poslije Drugog svjetskog rata u čijim je osnivačkim papirima stajalo da državne funkcije mogu obavljati samo političari hrvatske nacionalnosti. Zato Haški tribunal mogu nazivati đavolskim sudištem samo oni koji i danas podržavaju tu nacifašističku tvorevinu, za ostale je đavao sjedio na optuženičkoj klupi

0xl8r1bhzqna543yb248gpeq5c7 Otvorite galeriju fotografija
A9zf0ehic8nev7uqywvxqmuxdpr
Kolumna

Ugovor s đavlom

Small precko marko lukunic

Prvi ili posljednji put

U nekoliko prijepodnevnih sati ovog hladnog novembarskog petka ispreplele su se dvije nezapamćene tragedije. Ono što smo godinama čitali kao tipične američke priče – o oružanim upadima u škole i ubojstvima učenika – sada se dogodilo i u Zagrebu i Beogradu

piše Boris Dežulović

Ugovor s đavlom

Small de%c5%bdul

Kako svezati kravatu bez naknadnih "zašto?"

S rukama u džepovima stupa tako Dragan Primorac, dok ga vrhunski obučen specijalac iz protuoborinske obrane čuva od sitnih, podmuklih vodenih projektila, i sada to, rekoh, više nije zajebancija, nego pitanje od najvišeg državnog interesa: zna li itko u HDZ-u samostalno koristiti kišobran?

piše Boris Dežulović

Uvrede & podmetanja

Small viktor

Pravna država

Državno tužilaštvo sazrijeva u ogranak HDZ-a za represivnu djelatnost. To je siguran put ka uništenju demokratskog društva. Ja navješćujem doba kada se, zbog kancerogenog djelovanja formalno neovisnih institucija, u Hrvatskoj neće moći disati slobodno. Ja donosim mrak na plućima – poručuje Ivan Turudić

piše Viktor Ivančić

Maksimir i Mirogoj

Small sinan

Juan Rulfo u Grabu

Da sam imao kapu u onome hladu, bila bi mi se okrenula oko glave. Moj rođak Muriz je na pergamentu slikao prizore iz "Pedra Parama"! I to je radio u vrijeme kad smo se i viđali u Pazaru. A ja o tome nisam znao ništa. Dok mi je to izlagao, i pokazivao fotografije harmonike – koncertine – trudio sam se da ne pokazujem svoju zaprepaštenost trenutkom

piše Sinan Gudžević

TV rašetanje

Small ra%c5%a0eta

Osveta u galopu

"Kincsem" prikazuje Ugarsku u vremenima sjaja i strave, u desetljećima nakon gušenja slavne revolucije 1848. koju je u ime Carstva zadavio i naš konjanik s Trga Republike. U središtu radnje je legendarna trkaća kobila, koja u 54 utrke nije izgubila, a oko nje se plete priča o dvije obitelji koje je revolucija odvela na suprotne strane

piše Boris Rašeta

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više