Brodotrogirovi radnici konačno su protekli tjedan dobili mjesecima zakašnjele plaće, ali samo oko trećinu ukupnog iznosa duga. Prije negoli se iščekivanje ostatka novca pretvori u novu mučnu dramu, podvucimo crtu ispod situacije u tome četvrtom najvećem hrvatskom brodogradilištu. Njegov vlasnik Danko Končar, još od preuzimanja škvera od države 2013. godine, posvetio se poslovno mnogočemu, ali najmanje gradnji brodova. Javno je iskazivao svoj povišeni interes za remont jahti, hotelijerstvo i prometovanje nekretninama, dok su veći brodovi gotovo prestali kliziti s trogirskih navoza.
Glavne aktivnosti u Brodotrogiru za to su vrijeme bila stalna osnivanja jednih sestrinskih tvrtki i gašenja drugih, te kompulzivno prebacivanje radnika između njih. Usput im je smanjivano brojno stanje, nerijetko uz uskratu otpremnine. Iznajmljivani su i drugim tvrtkama, osim što su ih na crno koristili pojedini šefovi za svoje privatne biznise. Značajniji obim rada bilježen je tek u ogranku škvera namijenjenom turizmu, vezano uz jahte, pa su jedino tamo redovno stizale plaće. No sad, radi izlaska iz financijske krize, gazda najavljuje prodaju Brodotrogirove marine i servisnog centra, najvitalnijeg dijela škverskog kompleksa, dodajući da će on već sagraditi ondje jednu novu marinu.
I ne samo to: Končar je na Hrvatskoj televiziji u ponedjeljak otvorio srce i priznao što su glavni uzroci posrnuća ovoga nekoć uzornog industrijskog pogona. "Nisam dovoljno pažnje posvećivao ovdje", rekao je, "i nisam se udubljivao i rješavao. Sad sam se primio posla, sad ćemo riješiti." A mi se u međuvremenu – godinama, dakle – polomismo da javnosti objasnimo kako Danko Končar ne posvećuje dovoljno pažnje Brodotrogiru, i da bi se trebao ozbiljno latiti posla. Čak nas je sudski tužio zbog takvih i sličnih konstatacija, popraćenih konkretnim pokazateljima, ali je i to izgubio.
"Nijedan brod dosad ovdje", kazao je na temu pozamašnijih minusa, "osim tu i tamo nekih sitnica, nije napravljen bez gubitaka, i to ozbiljnih." Pa barem ukratko spomenimo još i širu odgovornost za takav debakl, onu vladinu. Počevši, dakako, od kabineta Zorana Milanovića koji je škver prodao Končaru, i nadgledao proces tzv. restrukturiranja – plaćen stotinama milijuna javnih kuna – kroz prve dvije i pol godine, do Andreja Plenkovića koji je istog tajkuna nastavio podržavati državnim kreditnim jamstvima. Pri čemu nijedan od njih nije konstatirao da Končar ne ispunjava uvjete privatizacije, i da mu Brodotrogir stoga mora biti – oduzet.
