Zagrepčanka Danijela Perić sasvim je slučajno koncem prošle godine otkrila da u je u CEZIH-u (Centralni zdravstveni informacijski sustav RH) zavedena kao osoba s poremećajem u ponašanju.

Perić nikada nije bila na psihijatrijskom pregledu, niti se svojoj liječnici obiteljske medicine žalila na psihičke tegobe pa je, spazivši u sistemu e-Građani šifru F 91, prvo morala dobro razmisliti tko, kako i kada ju je mogao upisati.

- Srećom, rijetko idem k liječniku, pa sam se ubrzo sjetila da sam 2016. godine s mamom bila na pregledu u Domu zdravlja Siget, ona zbog upale mjehura, a ja zbog problema sa sinusima. Našu je liječnicu privremeno mijenjao dr. Pero Žarak. Mama je ušla prva i požalila se na probleme s mokrenjem, jer je bila pred operaciju spuštene maternice, a liječnik joj je preporučio da pije uvin čaj i da ne hoda bosa po pločicama. Bilo je neobično jer on uopće ne zna hoda li ona bosa po pločicama. Kad sam ja ušla i počela pričati, zaustavio me je i prigovorio za žvakaću gumu uz komentar "Ajde da imaš ne znam koliko godina, ali u ovoj dobi?", a zatim je krenuo podrugljivo oponašati kako zvačem, jako pretjerano i iskarikirano - kaže Perić, koja se u tom trenutku ustala i otišla iz ordinacije.

Pet godina kasnije, otkrivši da boluje od poremećaja u ponašanju, otišla je k svojoj obiteljskoj liječnici i zamolila je da pogleda je li to dijagnoza koju je dobila u Domu zdravlja.

- Liječnica je brzo skrolala po mom e-kartonu i došla do davne 2011. godine, kada mi je zbog tragedije u obitelji propisala kutiju Normabela. Kad je promrmljala da je možda nešto morala napisati uz to, medicinska sestra joj je ukazala na upis iz 2016. godine, kada je liječnik na zamjeni upisao poremećaj u ponašanju, a pokraj toga objašnjenje "nepristojna, žvače žvaku, mljacka, te se nađe uvrijeđena za objašnjenje da je to nepristojno ponašanje". To sam na brzinu slikala, a medicinska sestra mi je kasnije dala sve kontakte i rekla da je i sama šokirana cijelim događajem - priča Perić.

U listopadu prošle godine Perić po uputama advokata piše dopis Hrvatskoj liječničkoj komori koja 16. maja odgovara da nije bilo etičkog propusta.

"U svom očitovanju prijavljeni liječnik je demantirao da bi neugodnim komentarom prigovorio podnositeljici činjenicu da je na pregledu žvakala žvakaću gumu otvorenih ustiju, nego ju je zamolio da baci žvakaću, na što je ista burno reagirala. Nadalje, naveo je kako se dijagnoza F91 može staviti za bilo koji poremećaj ponašanja, a u konkretnom slučaju smatra da je ponašanje ponositeljice u kontaktu s liječnikom bilo nezrelo i neodgovorno. Zaključno, navodi da sama dijagnoza ne definira nikakvu psihičku ili mentalnu bolest, nego je postavljena kao radna dijagnoza", stoji u rješenju Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a.

Da bi preduhitrili stereotipni odgovor da se o konkretnoj pacijentici ne smije razgovarati, HLK smo se obratili s općenitim pitanjima, prije svega, smije li liječnik obiteljske medicine postavljati specijalističke dijagnoze i smije li bilo koji liječnik postavljati dijagnoze bez pregleda, no oni su svejedno odgovorili da ne mogu komentirati konkretan slučaj.

Nesporno je, naime, da liječnik obiteljske medicine može i mora postaviti radnu dijagnozu kada je to logično i svrsishodno, konkretno, nakon pregleda i zaključka da pacijenticu treba uputiti na specijalistički pregled.

Na samoj uputnici mora biti napisan razlog zašto se pacijentica upućuje na specijalistički pregled.

No, kako u slučaju Danijele Perić nije bilo ni pregleda ni uputnice, zanimalo nas je što HLK misli o kronologiji koja govori da radna dijagnoza stoji već šest godina i da ju je pacijentica dobila kao osvetu jer se nije ponašala po bon tonu.

Upitan za komentar, dr. Žarak nam je objasnio da je sve što mislimo pogrešno.

- Uopće ne vidim problem, jer to nije dijagnoza koja bi nekome mogla stvoriti problem, npr. pri zapošljavanju. Da sam napisao da boluje od shizofrenije, to bi bila druga stvar. Ovo je potpuno benigna dijagnoza, npr. kao F 17 (mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom duhana op.a.), koju imaju pušači. Pacijentica je bila nepristojna i ja sam napisao radnu dijagnozu poremećaja u ponašanju - tvrdi.

Ovo je jedan od bezbroj slučajeva koji ukazuju na problem dodjele javne ovlasti nadzora nad radom liječnika HLK, čija je osnovna statutarna obaveza zaštita interesa članstva.

Javnost je preko dramatičnih slučajeva medicinske pogreške koji dospiju u javnost upoznata s činjenicom da HLK  nikada ne radi protiv te obaveze i liječnika te da stručna tijela redovito donose rješenja koja liječnike oslobađaju odgovornosti, čak i za očite pogreške u liječenju pacijenata.

Jedan od posljednjih tragičnih primjera uznemirujućeg tretmana pacijenata i neadekvatne reakcije Komore je slučaj kolege Vladimira Matijanića, koji je usred Splita umro od COVID-a, nakon što nijedna zdravstvena služba nije ozbiljno shvatila njegove pozive u pomoć i upozorenja na alarmantne simptome i rizik od razvoja teškog oblika bolesti.

Komora u tom slučaju nije našla pogrešku u postupanju medicinskog osoblja, osim što su u izvještaju napomenuli da u splitskoj bolnici nije bilo Paxlovida, jednog od lijekova za sprječavanje razvoja težih oblika COVID-a.  

Drugi je slučaj Mirele Čavajde koje je u Hrvatskoj uskraćeno pravo na prekid trudnoće zbog smrtonosne bolesti fetusa, na koji je HLK reagirala objavom o "nedopustivom napadu na ginekologe i etiketiranje cijele struke", uz dodatak da institut priziva savjesti ne opstruira pravo žene na prekid trudnoće na zahtjev.

Osim u slučaju Farmal, kada je gotovo 300 liječnika pravomoćno osuđeno za primanje mita, nije poznata nijedna velika medicinska afera u kojoj je HLK stala na stranu prava pacijenata i javnog zdravstva.

Statistike HLK su interne i netransparentne, ali u medijima se više puta objavljivao podatak da oko 90 posto slučajeva prijavljenih HLK-u nikada ne dopre do Časnog suda Komore, a onih deset posto završi oslobađajućim ili vrlo mlakim kaznama.

Idući je problem taj što HLK u teškim slučajevima medicinske pogreške ili drugih oblika kriminala čeka da završi sudski postupak, pa tek onda reagira provođenjem postupaka pred tijelima komore.

- Pokušavao sam pratiti analitiku HLK o sankcijama prema članstvu zbog medicinke pogreške, no to je nemoguće. Iz skromnih podataka se uopće ne može vidjeti je li nekom liječniku izrečena opomena zato što se npr. potukao s nekim kolegom ili zato što je naštetio pacijentu. Zato podaci HLK nisu upotrebljivi - komentira odvjetnik specijaliziran za medicinsko pravo Josip Mađarić.

Odgovor Ministarstva zdravstva o slučaju Perić još uvijek čekamo.