Nevladina organizacija GONG 13. aprila slavi svoj 20. rođendan, na dan kad su prije točno dvije decenije održani prvi lokalni izbori koje su pokušali promatrati unatoč tome što to tadašnje Izborno povjerenstvo nije dopuštalo. Do danas je GONG, osnovan na inicijativu Koordinacije 13 organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava kako bi ‘Građani organizirano nadgledali glasanje’, prerastao u jednu od najznačajnijih organizacija s ciljem podizanja nivoa i kvalitete demokracije u Hrvatskoj, pa je zahvaljujući njegovoj kampanji i odluci Ustavnog suda pravo nestranačkog promatranja izbora 1999. propisano i izbornim zakonom. Stekavši s vremenom 20.000 volontera, izbornih promatrača, GONG se aktivno uključuje i u druge sfere demokracije, od otkrivanja ‘mrtvih birača’ do debata o društvenim i političkim temama. Tako je zahvaljujući GONG-ovim istraživanjima pravo na pristup informacijama 2010. postalo ustavnom kategorijom, a za upite građana pokrenut je i portal www.imamopravoznati.org Uz ostalo, postigli su i to da je Vlada obavezna objavljivati dnevni red svojih zatvorenih sjednica; transparentnost rada općinskih i gradskih vlasti temeljena je pak na njihovom istraživanju LOTUS.

U sljedećem će razdoblju gong-ov fokus biti na donošenju novog zakona o sprečavanju sukoba interesa, čime se trebaju proširiti ovlasti dip-a te regulirati lobiranje i zaštita zviždača – najavljuje Jelena Berković

- Teško je zamisliti kako bi izgledali izbori da nije bilo GONG-a. Danas se mnoge stvari uzimaju zdravo za gotovo, ali je činjenica da je upravo prisutnost GONG-ovih promatrača pridonijela otkrivanju pojedinih nepravilnosti i sprečavanju određenih nestašluka biračkih odbora koji ne bi bili spremni poštovati volju birača - govori Dragan Zelić koji u GONG-u prati izborne procese i zakonodavstvo, što je jedna od osnovnih aktivnosti te organizacije.

Zahvaljujući GONG-u, koji je već 2003. pokrenuo temu transparentnosti financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja, donesen je dobar pravni okvir, premda je nadzor nad stjecanjem i trošenjem sredstava i dalje vrlo slab.

- Posebno bih istaknuo da je GONG parlamentarne izbore 2007. ocijenio netransparentnima zbog lažnih financijskih izvještaja Sanaderova HDZ-a. Dok su drugi šutjeli, mi smo proglašavani neprijateljima Hrvatske. Nažalost, kasnije se pokazalo da smo bili u pravu - kaže Zelić.

Na predsjedničkim izborima 2005. godine GONG je upozorio na glasove umrlih, što je rezultiralo početkom sređivanja biračkih popisa.

- Danas, nakon donošenja novog Zakona o registru birača i Zakona o prebivalištu, možemo reći da je stanje s popisima birača mnogo bolje nego prije, unatoč tome što manji dio javnosti ne razumije u potpunosti tu problematiku. To su samo neka od poboljšanja, iako se moglo učiniti puno više: izborno zakonodavstvo treba dodatna usklađivanja i mora se omogućiti veći utjecaj birača na izborni proces. To je započelo uvođenjem preferencijskoga glasanja, što je bio i GONG-ov prijedlog, ali uz uvođenje tri glasa i smanjenje praga unutar liste na pet posto - dodaje Zelić, koji se osvrnuo i na predstojeće lokalne izbore.

 Kao i na parlamentarnim izborima, i na lokalnima bi trebalo povećati utjecaj birača, a valja razmisliti i o uvođenju većinskog sustava birača članova predstavničkih tijela, posebno u manjim općinama i gradovima. I tu treba pojačati nadzor nad financiranjem izbornih kampanja i, posebno, zloupotrebu javnih resursa i novca građana, koji nerijetko financiraju kampanje aktualnih načelnika i gradonačelnika novcem namijenjenim razvoju općinskih ili gradskih sredina. Izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina treba povezati s nekim drugim izborima, imajući pritom na umu sve tehničke izazove njihovog istovremenog održavanja. Teža je zadaća osvijestiti većinu da se kvaliteta demokracije mjeri i odnosom prema zaštiti manjina, tj. jasnim stavom da manjinska prava nisu nikakav privilegij nego nužnost kako bismo svi mogli dostojanstveno živjeti. U tom je smislu potrebno osigurati adekvatne uvjete za normalan rad manjinskih vijeća i predstavnika nacionalnih manjina - govori Zelić.

GONG je uvijek imao na umu zaštitu i promoviranje temeljnih ustavnih vrednota i manjinskih prava kao osnovnog uvjeta za javno djelovanje, pa su u tome često dijelili ciljeve s manjinskim organizacijama. Dobru suradnju s GONG-om potvrđuje Milorad Pupovac.

Teško je osjećati uspjeh kad se i nakon 20 godina postavljaju ista pitanja i šire isti nacionalistički i klerofašistički stavovi. Prije desetak-petnaestak godina činilo se da smo postali normalnijom zemljom, ali danas više nemam takav dojam – kaže Suzana Jašić

- Suradnja saborskoga Kluba zastupnika SSDS-a i mene kao člana pojedinih parlamentarnih odbora u kojima sjede i predstavnici GONG-a bila je izvrsna. Bez obzira na moguće razlike u stavovima, bili smo doista kompatibilni, pa smo se često nadopunjavali i zajednički nastupali. Isto vrijedi i za SNV, koji je za svoje programe, posebno one vezane uz medijske slobode te ljudska i manjinska prava, u GONG-u nalazio partnera, kao i obrnuto - ističe Pupovac.

A kao i većina ostalih nevladinih organizacija, GONG je s vladama najbolje surađivao tokom pristupanja Evropskoj uniji, jer je tada to bilo poželjno.

- Nakon ulaska u Uniju obistinilo se ono od čega smo strahovali, da će se dosegnuti demokratski standardi početi urušavati, nekad zbog nedjelovanja, a nekad upravo zbog djelovanja Vlade. Doprinos tome daju grupe koje sebe smatraju dijelom civilnog društva, ali koje djeluju netransparentno i kojima je osnovni cilj nametati svoje stavove kao jedini način života, čime ugrožavaju slobodu građana - kaže Dragan Zelić.

Zbog toga se u GONG-u znaju šaliti da je prošlo desetljeće, izuzmu li se afere vezane uz Sanadera, bilo zlatno doba demokracije.

- Nažalost, u Hrvatskoj se posljednjih godina udara na ustavne temelje poput antifašizma, sekularnog karaktera zemlje, manjinska prava, ali i na rijetke preostale slobodne medije. S pozicije vlasti na to nema jasnog odgovora, da ne spominjemo kako je vlada Tomislava Karamarka takve udare smatrala legitimnim ciljem. Pozitivno je da se dio javnosti jasno suprotstavio takvim udarima i poslao poruku da neće mirno gledati pokušaje orbanizacije i erdoganizacije Hrvatske. Bili bismo još zadovoljniji kad bi većina shvatila da mora čuvati demokraciju, slobode, jednakost, temeljna prava čovjeka, vladavinu prava i socijalnu pravdu… To su naše stečevine i jasno se mora pokazati otpor svakom pokušaju krađe tih vrijednosti naše političke zajednice - ističe Zelić.

- Zagovaranje sređivanja i unapređivanja izbornog zakonodavstva i dalje će biti jedan od važnih zadataka GONG-a - nadovezuje se GONG-ova izvršna direktorica Jelena Berković.

- Nastavit ćemo zagovarati i uređenje zakonodavstva vezanog uz referendume, kako bi se i financiranje referendumskih kampanja reguliralo. Naglasak će biti i na odgovornijem i učinkovitijem radu DIP-a, koji zasad samo formalno nadzire financiranje izbornih kampanja i stranaka, a trebao bi se proaktivno baviti i informiranjem birača o njihovim pravima te sustavnom edukacijom biračkih odbora. K tome, GONG će dati svoje prijedloge za unapređenje unutarstranačke demokracije - kaže ona.

Ističe da je GONG u samostalnim i nezavisnim institucijama prepoznao ključne nositelje promjena u načinu bavljenja politikom u Hrvatskoj.

- U sljedećem će razdoblju GONG-ov fokus biti na donošenju novog zakona o sprečavanju sukoba interesa, čime se trebaju proširiti ovlasti DIP-a te regulirati lobiranje i zaštita zviždača. Nadalje, aktivnim sudjelovanjem u savjetodavnim tijelima nastojat ćemo unaprijediti različite antikorupcijske akcijske planove i njihovo provođenje u praksi - objašnjava Jelena Berković.

U suradnji s GOOD inicijativom GONG nastavlja zagovarati sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

- Ta je suradnja omogućila širenje mreže učitelja, mladih i roditelja zainteresiranih za bolje obrazovanje. Budući da svjedočimo političkom trenutku u kojem kurikularna reforma ne kreće u pozitivnom smjeru, bilo bi naivno očekivati da s građanskim odgojem i obrazovanjem bude drugačije. Međutim, neke lokalne zajednice i škole s entuzijastičnim nastavnim kadrom razvijaju jako dobre programe i projekte, pa ih nastojimo podržati - kaže izvršna direktorica GONG-a, koji će nastaviti provoditi i unapređivati stručna usavršavanja učitelja za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja, pri čemu će primarni fokus biti na političkoj i medijskoj pismenosti.

Tako u suradnji s osječkim Nansen dijalog centrom te partnerima iz Makedonije, Slovenije, Italije i Španjolske GONG-ovci upravo nadograđuju svoja iskustva dobre prakse, posebice ona vezana uz interkulturalno i globalno obrazovanje.

- Još jedan novitet je što se sustavno okrećemo korištenju suvremenih tehnologija, pa razvijamo onlajn edukacije i bazu podataka o politički eksponiranim osobama u Hrvatskoj, koja će biti javno dostupna i lako pretraživa - ističe Berković, poručujući da i GONG i drugi društveni činioci imaju još dosta posla na jačanju demokracije u Hrvatskoj.

Suzana Jašić, dugogodišnja aktivistkinja GONG-a a sada i Civilne platforme Istre, malo je skeptičnija po pitanju rezultata rada GONG-a.

- U posljednjih nekoliko godina imala sam vremena razmisliti o tome što smo uradili i ponekad mi se čini kao da ništa nismo napravili. Ali shvaćam da je demokracija osjetljiva biljka na kojoj treba kontinuirano raditi, premda vam ništa ne jamči uspjeh. Radili smo godinama sa srednjoškolcima, održavali im radionice o biračkom pravu i društvenom aktiviranju i onda istraživanja pokažu da su oni sve rigidniji… GONG, naravno, ne može preuzeti odgovornost na sebe, nije na njemu da odgaja mlade i to je pogreška cijelog sustava, ali teško je osjećati uspjeh kad vidite da se i danas, nakon 20 godina, postavljaju ista pitanja i šire isti nacionalistički i klerofašistički stavovi. Prije desetak-petnaestak godina činilo se da smo postali normalnijom zemljom i da smo dobili neke bitke, ali danas više nemam takav dojam. Ali nada i optimizam još nas drže, pa koliko god zvučala depresivno, ne mislim da nam je moguće odustati: nama cilj nije važan toliko koliko proces u kojem aktivno mijenjamo stvari i postajemo bolji građani - kaže Suzana Jašić.

Iz proračuna dobili 840.000, a uplatili čak 4,6 milijuna kuna

Često nas građani doživljavaju kao javnu ili državnu instituciju, pa nas pitaju kad ćemo isplatiti naknade za rad biračkih odbora, iako GONG ne organizira i ne provodi izbore. Ponosni smo što sve ove godine tisućama građana pružamo informacije o izborima, ali i o drugim stvarima. Zahvaljujemo svim GONG-ovim promatračima koji su na volonterskoj osnovi promatrali izbore ili na drugi način bili uključeni u naše aktivnosti, pokazavši time da im je stalo do javnog interesa i javnih stvari, a ponajprije do toga da živimo u zemlji u kojoj će varanja i zamračivanja biti sve manje - ističe Dragan Zelić.

Iz GONG-a opovrgavaju politikantske kritike vezane uz financiranje sljedećim podacima:

- Naš proračun nikad nije iznosio deset milijuna kuna, kako neki tvrde. Najveći je bio 2003. godine, 7,1 milijun, a od 2011. u prosjeku iznosi 3,9 milijuna kuna, i to preko projekata na javnim natječajima, uglavnom EU-a. Što se proračuna tiče, iz njega smo od 2011. do 2015. godine dobili 840 tisuća, a u njega uplatili čak 4,6 milijuna kuna.