Suđenje vlasniku mesne industrije Đuri Gavriloviću za ratno profiterstvo, koje započinje 20. prosinca, veliki je ispit za pravnu državu. Korak u tom smjeru učinilo je Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda odbacivanjem tvrdnje Gavrilovićeve obrane da se kazneno djelo ratnog profiterstva i kriminala u pretvorbi i privatizaciji ne može goniti ako je za njega nastupila zastara do 16. lipnja 2010., pri čemu se u svom osvrtu na optužnicu očekivano (i najavljivano) pozvala na odluku Ustavnog suda koji je lani ukinuo presudu Ivi Sanaderu u aferi Hipo.
Optužnica Gavrilovića tereti prema odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije kojim su od 13. svibnja 2011. konkretizirane ustavne odredbe što ih je na inicijativu bivšeg predsjednika Ive Josipovića donio Sabor upravo 16. lipnja 2010., tako što je članku 31 Ustava dodan stavak 4 koji glasi: ‘Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije (…)’
Mora se otvoriti sveobuhvatna rasprava o načinu izbora sudaca, ovlastima i sadašnjem sastavu Ustavnog suda, u kojem sjede osobe koje bi ozbiljno narušile integritet bilo koje organizacije ili institucije, a kamoli ne tog suda – kaže Dragan Zelić
Iako je iz toga potpuno razvidno da kaznena djela ratnog profiterstva ne zastarijevaju, mnogi su odluku Ustavnog suda u Sanaderovu slučaju pripisali pogrešnom tumačenju ustavne odredbe iz članka 31. No profesorica ustavnog prava Sanja Barić ‘Novostima’ je bila kazala da je Ustavni sud postupio u skladu s dosadašnjom praksom Europskog suda za ljudska prava, po kojoj zastara ne može biti pokrenuta ili oživljena kad jednom nastupi. Takav stav podupire i činjenica da u obrazloženju promjene članka 31 Ustava dodavanjem stavka 4 nema riječi o tome da se odredba o nezastarijevanju proteže i na one slučajeve u kojima je prije stupanja na snagu te promjene nastupila zastara. Uglavnom, nepobitna je činjenica da svi ratni profiteri, ponukani lanjskim ukidanjem presude Sanaderu, očekuju da će im Ustavni sud pomoći budu li osuđeni pred kaznenim sudovima.
- Suđenja za ratno profiterstvo trebaju barem malo doprinijeti ispravljanju društvene nepravde koja se dogodila kroz proces pretvorbe i privatizacija, a čije se posljedice i danas osjećaju - kazao nam je Dragan Zelić iz udruge GONG, koji smatra da Ustavni sud i dalje predstavlja vrlo slabu točku našega političkog sustava.
- Ustavni sud je već dulje u dubokoj institucionalnoj i etičkoj krizi. Stoga se mora otvoriti sveobuhvatna rasprava o načinu izbora sudaca, ovlastima i sadašnjem sastavu te institucije, u kojoj trenutačno sjede osobe koje bi ozbiljno narušile integritet bilo koje organizacije ili institucije, a kamoli ne Ustavnog suda - dodaje Zelić.
Novu promjenu Ustava, koja bi konsenzusom svih političkih opcija u državi preciznije regulirala nezastarijevanje privatizacijskog kriminala, u veljači je bio najavio Mostov ministar pravosuđa Ante Šprlje, rekavši tada da skupina stručnjaka na tome već radi; do zaključenja ovog broja iz Ministarstva pravosuđa nije nam odgovoreno je li ta Šprljina inicijativa i dalje aktualna.
S obzirom na sve navedeno, teško je predvidjeti kako će se razvijati postupak protiv Gavrilovića, kojega se tereti da je od studenoga 1991. do kraja listopada 1992. više tvrtki iz sastava istoimene mesne industrije kupio s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske, što mu je omogućio tadašnji ministar financija Jozo Martinović. Poznato je tek da je Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odlučno u stavu da u predmetnom slučaju nije do 2010. nastupila apsolutna zastara, što će morati jasno dokazati. S druge strane, pozivanje obrane na zastaru može se protumačiti kao već servirani pritisak na Optužno vijeće.
Probleme uviđa i bivši predsjednik Ivo Josipović, koji se prometnuo u najeksponiranijeg i najglasnijeg zagovornika kažnjavanja ratnih profitera i otkrivanja nikad procesuiranoga pretvorbenoga kriminala devedesetih, pa je na tu temu održao i nekoliko predavanja, među kojima je posljednje bilo u Osijeku, naslovljeno ‘Ustavnosudska zaštita pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva’.
- Ne predajem se i neću odustati, neću se pomiriti s tim da načelo ‘tko je jamio, jamio je’ postane ustavno načelo Republike Hrvatske - istaknuo je tom prilikom Josipović, koji žestoko kritizira Ustavni sud i poručuje mu da sam obavi prljav posao i oprosti pretvorbenim kriminalcima umjesto što na to tjera suce i Državno odvjetništvo, koje i dalje radi na otkrivanju slučajeva iz devedesetih.
Mnogo je poznatih lica medijski spominjano u kontekstu kriminalne privatizacije i ratnog profiterstva devedesetih, no samo malom broju njih je suđeno: prije no što ga je pomilovala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, Leon Sulić je odležao dvaput po sedam godina zatvora zbog kriminala u Kroacija busu; tajkun Josip Gucić u odsutnosti je nepravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog nezakonitog prisvajanja tvrtki u Makarskoj; Miroslav Kutle optužen je u travnju da je iz svoje bivše Dione između 1994. i 1998. izvukao višemilijunske iznose; za ratno profiterstvo sudi se Ivici Babiću, predsjedniku Hrvatskoga liječničkog sindikata, kojega se sumnjiči da je smetnje vida koje ima od djetinjstva lažno prikazao kao povrede zadobivene u ratu i time izvukao korist od zamalo 768 tisuća kuna…
