Nije li zabrinjavajuće da preko 400 škola ima manje od deset učenika? Nije li katastrofalno da imamo 430 prvašića manje u odnosu na prošlu školsku godinu? Nije li znak za uzbunu da danas imamo 53.390 učenika manje u osnovnim i srednjim školama nego prije osam godina? Pojednostavljeno rečeno, to znači da imamo jedan grad učenika manje, grad veličine Karlovca - kazala je SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov u srijedu, 6. oktobra, mjeseca tokom kojeg se obilježava Svjetski dan učitelja i Međunarodni dan djeteta.
Veliki pad u proteklih osam godina bilježe i Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija gdje se broj učenika za tih osam godina smanjio čak za 6.408, odnosno za 27 posto, navela je Jeckov.
- Na ovaj dugogodišnji problem, početkom školske godine uobičajeno se ukazuje, a već sutradan na red dolazi neki drugi problem. Krajnje je vrijeme i obaveza da na Međunarodni dan djeteta ipak ne okrećemo glavu. Povodom Dana učitelja pošteno je progovoriti o tome da će smanjenje broja učenika nužno dovesti i do viška radne snage u obrazovnom sistemu, jer su brojne škole već prijavile višak radne snage. Dakle, učitelji, koje smo nerijetko smatrali drugim roditeljima, sve će češće ostajati bez posla - upozorila je zastupnica.
Jeckov je kazala da je gubitak učenika i zatvaranje škola najveći simbol demografskog raspada zemlje. Naglasila je da ovaj problem nestranački, nepolitički i ne smije biti nacionalno obojen te da je krajnje vrijeme da se svi zajedno usmjerimo na strateško rješavanje ovog problema, u nadi da ćemo sljedeći Međunarodni dan djeteta i Svjetski dan učitelja obilježiti u nekom boljem, po mogućnosti brojnijem dječjem okruženju.
Referendumski prag je previsok
U Saboru se prošli tjedan raspravljalo o Prijedlogu Zakona o referendumu. Novim zakonom trebalo bi poboljšati nedorečeni zakonodavni okvir instituta referenduma. Kako navodi Vlada, Zakon će biti usklađen s Ustavom te će njime biti osigurana transparentnost i otvorenost njegove provedbe. Građani bi trebali imati djelotvorniji utjecaj u procesu političkog odlučivanja. Za provedbu referenduma zaduženo je Ministarstvo pravosuđa i uprave. SDSS-ova Anja Šimpraga je kazala da je Prijedlog zakona obuhvaća jedno od najvažnijih pitanja reguliranja i prakticiranja demokracije. Klub SDSS-a smatra da ovom pitanju treba pristupiti bez partijskih, stranačkih interesa i namjera.
- Unatrag nekoliko godina imali smo više referendumskih inicijativa koje su zaista pokazale duboku podijeljenost u društvu. Zato je nužna izmjena pravnog okvira, ali i puno rada na osvješćivanju vrijednosti tolerancije kako bismo postali društvo u kojem se poštuju i štite ljudska i manjinska prava - ustvrdila je Šimpraga.
Ona smatra da prvo, dosadašnje reguliranje referendumske materije nije bilo dobro, niti u Ustavu, niti u zakonu. Zakon je sadržavao dvije glavne slabosti; omogućavao je da od troje referendumskih glasača dvoje odlučuju o referendumskom pitanju, a nije štitio temeljne vrijednosti Ustava i demokraciju od referendumskih avanturizama, podsjetila je zastupnica. Osim toga, zakonom je bio propisan visok postotak potpisa, tako da su mnoge referendumske inicijative zbog toga i propale.
- Dosadašnji regulatorni okvir je s jedne strane priječio demokratsku referendumsku inicijativu, a s druge je omogućio nekima da takve prepreke prođu i da legitimiraju nedemokratski narodnu volju. Dosadašnja praksa referendumskih inicijativa u jednom se trenutku pretvorila u sredstvo budućih stranačkih ideoloških platformi i za njihovu političku promociju. Ta praksa, koja je u nekim slučajevima bila usmjerena na osporavanje temeljnih vrijednosti Ustava RH, ozbiljno je opteretila i kompromitirala institut referenduma - naglasila je Šimpraga. Dodala je da klub SDSS-a misli da je prag od deset posto potrebnih potpisa od ukupnog broja birača previsok te da postotak onih koji glasaju za referendumsko pitanje ne smije biti manji od jedne trećine ukupnog broja upisanih birača.
- Konačno, smatramo da temeljne ustavne vrijednosti treba zaštititi od referendumskih inicijativa te da se o pravima bilo kojih manjina ne može odlučivati na referendumu - zaključila je Anja Šimpraga.
