Koji su glavni razlozi protivljenja aktivista TTIP-u (Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu)?
TTIP je sporazum kojim krupni kapital pokušava potpuno podrediti stanovnike obiju strana Atlantika. Njegovim potpisivanjem možemo očekivati dodatno urušavanje prava kao i rušenje postojećih demokratskih struktura preko kojih bi građani trebali odlučivati o svojim sudbinama. Dva su ključna mehanizma preko kojih korporacije namjeravaju ostvariti prevlast nad državama. Prvi je ISDS (Investor to state dispute setlement), odnosno način rješavanja sporova između investitora i država. Riječ je mehanizmu koji će omogućiti velikim korporacijama da tuže države kada god izabrane vlasti odluče donijeti zakone koji bi išli na štetu korporativnih profita. Budući da ISDS mehanizam već postoji u većem broju međunarodnih trgovačkih sporazuma, možemo na dva primjera vidjeti kako on djeluje. Prvi je primjer Slovačke, gdje je nova vlada 2006. krenula u zaustavljanje procesa privatizacije sustava zdravstvene zaštite. Nizozemska farmaceutska kompanija ih je potom tužila i dobila odštetu od 29,5 milijuna eura, što je iznos jednogodišnjeg proračunskog izdvajanja za zdravstvo. U drugom primjeru je egipatska vlada 2011. podignula minimalnu mjesečnu plaću na iznos od 72 eura, nakon čega ju je tužila francuska multinacionalna korporacija. Trenutno je na globalnoj razini u postupku preko 500 tužbi protiv država, postotak dobivenih i izgubljenih parnica je otprilike jednak, a broj slučajeva u kojima su se same države povukle iz postupaka zbog prijetnji tužbama možemo samo nagađati. Važno je naglasiti da su sudovi na kojima se vode postupci izvan nadležnosti evropskih i američkih pravosudnih sustava. Dosadašnje su se tužbe odnosile na izrazito širok spektar područja, od ekoloških problema do radnog prava.
Što za krajnji cilj ima TTIP?
Jedan od osnovnih ciljeva sporazuma je privatizacija zdravstva i školstva te uvođenje tzv. regulatornog tijela. Ono ima za cilj usklađivanje zakona između SAD-a i EU, pri čemu će velike korporacije imati pristup procesu usklađivanja zakona. Tako da ćemo idućih godina pa i desetljeća korporacijama dati otvorene ruke da pišu pravila po kojima žele poslovati. Među ostalim, velike korporacije žele da hrana od genetski modificiranih organizama dođe na evropske stolove, da se spuste standardi zaštite u prehrani, da se radnicima ukinu prava poput kolektivnog pregovaranja, da se ukine zabrana hidrauličkog frakturiranja te zabrana uvoza nafte i plina proizvedenih tim procesom. Uz sve, tim se sporazumima ruše ionako slabe regulative u poslovanju banaka, čiji je manjak doveo do globalne financijske krize i recesije. Primjerice, kada imate situaciju da je u EU u proizvodnji kozmetike zabranjeno 1200 kemikalija, a u SAD-u samo 16, možete zamisliti kako će se usklađivanje propisa odraziti na život svakog od nas.
Proteklog tjedna aktivisti diljem svijeta održali su akcije protiv tajnih sporazuma. Otkud tolika razina ujedinjenosti?
Održali smo globalni dan akcije protiv tajnih sporazuma (TTIP, CETA, TTP, TISA, itd.). Tog je dana širom svijeta održano više od 750 prosvjeda, od Havaja i Mozambika do Pakistana i Japana. Najveći broj njih, više od 600, održao se u Evropi, dok inicijativa Zaustavimo TTIP u Hrvatskoj održava aktivnosti u sedam gradova – u Bjelovaru, Osijeku, Puli, Rijeci, Sisku, Splitu i Zagrebu. Prosvjed u Zagrebu počeo je ispred predstavništva Evropske komisije, a završio ispred zgrade Vlade na Markovom trgu. I jednima i drugima odaslali smo jasnu poruku da su netransparentan način pregovaranja i sadržaji sporazuma potpuno neprihvatljivi te da mogu očekivati još veći otpor. Jutro prije smo zajedno s predstavnicima BRID-a, GONG-a i Zelene akcije te Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata predali saborskim zastupnicima pismo u kojem ih pozivamo da se informiraju i očituju o ovim sporazumima. U Evropi je već stvorena široka fronta nevladinih organizacija, sindikata, političkih partija i drugih skupina koja se opire sporazumima, a na istome radimo i u Hrvatskoj. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se uključe u ovu borbu, kao i da podrže peticiju protiv TTIP-a i CETA-e koju je do sada potpisalo više od milijun i sedamsto hiljada građana Evrope.
