Siva zona udruga je posvećena suvremenoj i medijskoj umjetnosti te istraživanju otoka Korčule. Udrugu je 2006. godine osnovao Darko Fritz, a program danas vodi zajedno sa Sonjom Leboš.
Možete li izdvojiti neke od aktivnosti u proteklih deset godina rada Sive zone?
Darko Fritz: Dosada je ostvareno preko pedeset izlagačkih programa koji su predstavili radove stotinjak autora iz više od dvadeset zemalja. Projekti u galerijskom prostoru propituju međuprostor između white cubea i black boxa, jedne od inspiracija za imenovanje udruge Siva zona. Primjeri su produkcija radova Fotovideo fotografa Borisa Cvjetanovića, video klipova snimljenih fotoaparatom, koji ne spadaju niti pod video niti pod fotografiju, već u prostor između. Također, Teorijski filmovi Transfera, koji su teorija u obliku video umjetnosti napravljena za TV medij. Galerijski performansi variraju od tradicionalnijih do krajnje eksperimentalnih na rubu znanosti i umjetnosti, kao što je performans koji se deset dana izvodio za po troje ljudi u smjenama.
Ostvarena je i serija instalacija u javnom prostoru, od tradicionalnijih do video i svjetlosnih instalacija u urbanoj jezgri grada npr. rad Sandra Đukića ili projekcija filma Zahod Mihovila Pansinija na lokaciji gdje je snimljen film 1963. godine. Neki do radova uključivali su robota koji prosi na ulici Saše Sedlačeka i izložba zvučne umjetnosti pod vedrim nebom Radio-astronomy kao zvučna slika svemira umjetničke grupe Radioqalia te interaktivne zvučne instalacije Pierra Proskea, rad koji je bio temeljen na komunikaciji cvrčaka.
Potiču se interdisciplinarni projekti, poput produkcije rada Andreje Kulunčić Komercijalizacija povijesti, koji propituje srednjovjekovni Statut grada Korčule, a odvijao se na štandovima s jeftinom robom, gdje su korisnici dobivali suvenir u zamjenu za video intervju.
Proteklih godina imali smo još autore iz Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Meksika, Kanade, Južnoafričke Republike te niz domaćih autora kao što su Goran Trbuljak, Davor Sanvincenti, Hrvoje Hiršl, Rino Efendić, Tonka Maleković, Nadija Mustapić, Sandro Đukić, Ivan Marušić Klif i drugi.
Siva zona baštini i praksu rada s gostujućim kustosima koji oblikuju nove izložbe, a neki to rade posebno za specifični kontekst ove galerije, npr. ove godine Barbara Borčić iz Ljubljane koja je predstavila izbor radova na razmeđi videa i performansa te održala prezentaciju o arhiviranju video i medijske umjetnosti.
Koji su sve umjetnici predstavljeni ove godine?
Darko Fritz: Osim spomenute slovenske izložbe, ostale izložbe ove godine su bile u mom odabiru. Umjetnici iz Chicaga, Marlena Novak i Jay Alan Yim, koji djeluju zajedno pod imenom localStyle, nakon višegodišnjih priprema održali su svjetsku premijeru projekta Naming things gdje kroz video i seriju slika propituju fenomen diferenciranja stvari i njihovih kategorizacija, inspirirani Borghesom i Foucaultom.
Siva zona od 2010. u suradnji sa škotskom galerijom HICA svoj redovni izložbeni program ostvaruje na udaljenim lokacijama - HICA na planini, a Siva zona na Korčuli - gdje dio gledatelja doživljava njihov program kroz elektronske medije, a ne kroz fizičku prisutnost razgledavanja izložbi. Tijekom prošle godine posjećivali smo umjetničke studije u Amsterdamu, Barceloni i Londonu, što je poteklo razvijanje novog, višegodišnjeg projekta pod nazivom New Materialisms. Projekt se ostvaruje decentralizirano, kao serija manjih izložbi po raznim lokacijama, a nakon nekoliko godina kao veća grupna izložba. Ove godine smo u Sivoj zoni ostvarili dvije ‘stanice’ izložbe te jednu u HICA. Izložbe su sinhronizirane i obje traju do 20. rujna, te obje predstavljaju rad Vladislava Kneževića Binary Pitch u kojem se u binarnom kodu ispisuje rečenica o informatičkoj estetici Maxa Bensea.
Osim toga, u Korčuli su predstavljeni hologrami ruskog umjetnika Alexeia Blinova: uzorci leda izvađeni četiri kilometara ispod površine zaleđenog jezera Vostok otkrivaju nam materijalnost površine planete prije 400.000 godina
Predstavili smo i umjetnički rad napravljen za ne/ljudsko okruženje, točnije svemirsku stanicu Voyager, slovenskih autora Špele Petrič i Mihe Turšič, koji su izveli i informans (informacijski performans) te predavanje o umjetnosti u svemiru. Izložba je također predstavila i digitaliziranu arhivu časopisa Praxis, kao dio je projekta Javna knjižnica. Na temu Praxisa održan je i teoretski performans Armina Medoscha. peripatetički symposion pod nazivom ‘Što je povijest? Hommage Praxisu, grupi Praxis i Korčulanskoj ljetnoj školi’.
Osim navedenoga, još su Manja Ristić i Marko Paunović premijerno izveli multimedijalni koncert pod nazivom ‘Pelagian Voids’ na korčulanskom glavnom trgu.
Osim galerijskih aktivnosti, projekt je pokrenuo i niz pionirskih istraživačkih platformi.
Sonja Leboš: U sklopu projekta Povijest suvremenosti, provodimo niz interdisciplinarnih istraživanja, uglavnom kroz hibridnu mrežu otočkih institucija kor::net (Korčula Network). Istraživanje Kinematografija otoka Korčule mapira sve vezano za film i otok, a vodi ga Ivan Ramljak. Tu je i mapiranje Industrijska baština otoka Korčule koje vodi Marija Borovičkić. U suradnji s Centrom za kulturu Vela Luka počeli smo istraživanje i o Međunarodnim ljetnim susretima likovnih umjetnika. O toj velikoj međunarodnoj koloniji koja se održavala od 1968. do 1972., koja je u slobodnom ozračju osim likovnjaka okupljala i arhitekte, glazbenike i filmske radnike, začudno nema objavljen niti jedan relevantni retrospektivni tekst.
Darko Fritz: Jedna od programskih linija sive zone zove se Politike zelenih prostora. Umjetničko istraživanje Samoniklo jestivo bilje otoka Korčule je završeno i dio rezultata je objavljen na internetu, a slijede istraživanja o samoniklom ljekovitom i začinskom bilju. Propitujemo (samo)održivost u najužem smislu riječi. U sklopu ove programske linije je i izložba o otrovima Silvija Vujčića planirana za dogodine, te niz umjetničkih radova koji će proizaći iz istraživanja, kao i gastro radionice sa samonikim biljem koje vodi Sani Sardelić.
Jedan od projekta unutar Sive zone bavi se Blatom.
Sonja Leboš: Slučaj Blato: ciklusi promjene - učiti iz krizne situacije koji vodim razvija se trenutno s australskom umjetnicom Anitom Bacic. Lokalna zajednica Blata je locus ponovljene ekonomske krize s početka 20. stoljeća kada je filoksera poharala vinograde i uzrokovala masovnu emigraciju. Projekt povezuje nekoliko zemalja, uvodeći novi tip participativnog modela umjetničke suradnje između eksperata, lokalnog stanovništva i dijaspore.
Kako je raditi na Korčuli?
Darko Fritz: Glavna kulturna politika hibridne mreže kor::net je promocija suvremenosti u svim njenim segmentima, kroz kulturu i umjetnost, kao doprinos pomaku u shvaćanju kulture u kojoj je turistička ponuda gotovo isključivo bazirana na prirodnim ljepotama i stoljećima starim kulturnim i umjetničkim postignućima iz minulih stoljeća. Siva zona nakon deset godina djelovanja još nema svoj izlagački prostor, djelovali smo dosada u pet različitih. Grad podržava naš program sa do 3000 kn godišnje, što dovoljno govori za sebe.
