Kako komentirate obilježavanje 25. godišnjice ‘Oluje’ u Kninu u prisustvu potpredsjednika Vlade iz srpskih redova?
To smatram prvim korakom političkih elita u zbližavanju stavova, pa tako i sijanju budućih boljih odnosa, razumijevanja i osjećaja za tuđe žrtve. Dakle, to je pozitivan korak, međutim on se mora pretočiti na niže političke instance, ali i na sve nas koji ovdje živimo jer će tek onda biti uspješan. Ovih dana je iskazano jedinstvo srpske zajednice u našoj županiji i cijeloj Hrvatskoj, kako kroz tradicionalno čitanje Izjave sjećanja SNV-a, tako i kroz parastose stradalima u ‘Oluji’ i tokom rata. Kako kao manjina živimo sa svojim susjedima Hrvatima, i mi i oni moramo sebe uložiti da nam bude bolje i dovedemo odnose na viši stupanj.
Da li je i ove godine atmosfera u danima uoči ‘Oluje’ bila ‘nabrijana’?
Osim što su na jednom automobilu beogradskih tablica išarani antisrpski grafiti i što je na jednom autobusnom stajalištu ispisana parola ‘Tko se mača laća, traktorom se vraća’, a što su komunalni redari ubrzo uklonili, nekih drugih incidenata nije bilo. Istina, nedavno je u Baškoj Vodi prebijen Srbin iz Austrije zbog tetovaža Crvene zvezde, ali nema godine da se nešto ne desi srpskim turistima. Pitanje je da li je to obijest pojedinaca i navijačkih skupina ili volja onog dijela većine koji proganja manjinu i pravi incidente. S druge strane imate slučajeva kao što je onaj vatrogasca s Brača, koji je reagirao na napade na jednog Srbina, tako da ima pojedinaca koji nastoje otkloniti negativne pojave. Vjerujem da će se stvari u narednim sedmicama smiriti jer je ono što je izrečeno u Kninu dobar putokaz za smirivanje tenzija.
Ovih dana je iz štampe izišla vaša knjiga o Srbima Imotske krajine. Kako je zamišljeno njeno predstavljanje?
Knjiga, čiji su suzidavači SNV i naše Vijeće, štampana je u 500 primjeraka, ali suživot s koronom mijenja planove, uključujući distribuciju i promotivne aktivnosti. Zamišljeno je da knjiga svoju prvu promociju mora imati u Imotskom na Veliku Gospojinu (28. avgusta), da se obilježi 301 godina od doseljenja srpskog naroda na to područje. Knjiga je pisana za njihove potomke, ali i sve zainteresirane, zato su predviđena i predstavljanje u Splitu i Zagrebu. Što će od toga i u kojem obimu biti, zavisit će od epidemioloških mjera. Osim predstavljana u okviru Dana srpske kulture u Splitu, planirali smo i dva promotivna izleta za djecu i školarce; prvi je obilazak dalmatinskih manastira Krke, Krupe i Dragovića s predavanjima kvalificiranih osoba, a drugi odlazak na Popovo polje u BiH odakle je narod došao. Prvi izlet mogao bi biti organiziran jer se odvija u Hrvatskoj, ali je drugi upitan. Pripremamo i treću knjigu kao završetak trilogije – ona bi bila o selima splitskog zaleđa: Lećevici, Vučevici, Velikom Broćancu, Brštanovu… a dio knjige bavio bi se Srbima koji su u gradu prisutni od kraja 18. vijeka i čija je zajednica sve vrijeme imala veliki utjecaj na splitska zbivanja.
Koje su bile aktivnosti Vijeća u proteklih nekoliko mjeseci?
Kraj marta, april i maj bili su u znaku podjele humanitarne pomoći, što je aktiviralo aktiviste na terenu: pokazalo se da smo u kontaktu sa svojim susjedima, da ih znamo i da im hoćemo pomoći. Naše aktivnosti su se odvijale prema planu i programu rada bez obzira na cijelu situaciju. Tako smo u junu bili u Kistanjama na svečanoj sjednici VSNM-a Šibensko-kninske županije i s tamošnjim KUD-ovima razgovarali o mogućoj kulturnoj suradnji. Bili smo na obilježavanjima godišnjica NOB-a i na komemoracijama, a planiramo odlaske u Varivode i Gošić, kao i na Ruduša gdje su streljani preživjeli borci nakon ustaške hajke. Pripremamo se i za svečanu sjednicu Vijeća za Malu Gospojinu koju ćemo svakako održati. Od sredstava koje smo dobili preko SNV-a uspjeli smo kupiti namještaj za novo vijeće u Dicmu, koje nema svoj prostor nego koristi parohijski dom, ali smo odvojili i sredstva za Imotski i Sinj, kao i za Dane srpske kulture u Splitu koji su upitni. Imali smo i radni sastanak s tadašnjim predsjednikom SNV-a i sadašnjim vicepremijerom Borisom Miloševićem te Anjom Šimpragom o rješavanju dijela preostalih komunalnih problema na području Vrlike, a usvojili smo i novi statut koji otvara nove perspektiva za rad Vijeća, uključujući izbor tajnika.
