U kojoj mjeri politička i ostala natezanja oko Vukovara utječu na opću atmosferu i odnose među ljudima u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
Sa sigurnošću mogu reći da nema nikakvih međunacionalnih tenzija ili pritisaka na srpsku zajednicu: nedavno je jedan sinjski lokalni portal netočne podatke o tome kako je kod jednog mještanina oružje nađeno u Otišiću, umjesto u Satriću, ali ih je Vijeće demantiralo putem svog Facebook profila. Ta je objava bila prilično popraćena, a na nju su se osvrnule i Novosti. O istoj sam temi razgovarao s predsjednikom vrličkog VSNM-a, koji živi u Otišiću a na kojeg se upućivalo u naslovu predmetne vijesti, no nije oko svega toga, na naše zadovoljstvo, bilo nekih većih napetosti i uznemiravanja.
Jesu li se već uhodali odnosi predstavnika zajednice i vijećnika mjesnih samouprava i vlasti izabranih na nedavnim izborima?
Nakon oktobarskih izbora za pripadnike manjina, naša je zajednica u Vrlici dobila jednog predstavnika, no do sada nije bilo sjednice Gradskog vijeća čiji je član. No, uz potporu VSNM-a on će intenzivno raditi na rješavanju socijalnih i infrastrukturnih pitanja vezanih uz zajednicu i cijeli taj kraj, jer je riječ o čovjeku dobro upućenom u ovdašnje probleme; uvjeren sam da će u svom radu biti vrlo kooperativan prema manjinskom i prema Gradskom vijeću.
Koliko uopće ljudi srpske nacionalnosti surađuju s lokalnim vlastima?
Članovi našeg Vijeća redovito obilaze teren. Razgovaraju s pripadnicima zajednice i lokalnih vlasti o rješavanju uočenih problema. Zahvaljujući tome, nedavno su tri zaselka Otišića po prvi put dobila asfalt, a i inače se u cijelom kraju povećava kilometraža asfaltiranih cesta – naravno, u skladu s financijskim mogućnostima mjesnih samouprava. Tako se namjerava asfaltirati četiri kilometra od manastira Dragovića do Dabra, a u planu je i spajanje državne ceste Sinj -Vrlika sa središtem Otišića, za što je već raspisan natječaj za izvođača radova. Na naš zahtjev, prije par tjedana asfaltiran je dio prometnice kod groblja u Vrlici. U Sušcima kraj Dicma su upravo započeli radovi na vodopskrbnoj mreži, pa će dio tog selo u dogledno vrijeme dobiti vodu nakon godina čekanja. To je relativno dugotrajan, kompleksan i financijski zahtjevan zadatak, jer 1,2 kilometra cijevi valja ukopati u krško tlo, no za sada se sve odvija po planu. Asfaltiranje putova planirano je i za Podbablje kod Sinja, u čemu lokalna zajednica participira iako sama ne može prikupiti sva potrebna sredstva. Također, u završnoj je fazi opremanje društvenog doma u Glavini Donjoj kod Imotskog: taj će prostor služiti potrebama tamošnjih ljudi, ali i SPC-a. Dakle, dosta se radi, ali i razgovara. To daje rezultate: mi smo spona između pripadnika naše zajednice i lokalnih samouprava, pa kroz razgovore rješavamo probleme. Jasno, ako uspijemo osigurati sredstva.
Kako stojite s projektima koje sami organizirate?
Ove smo godine organizirali nekoliko kulturnih događaja, uz ostalo i predstavljanje knjige o Srbima u Imotskoj krajini. Ta je promocija održana u Imotskom i bila je, s obzirom na epidemiološke mjere, relativno dobro posjećena. Osim toga, svoju smo krsnu slavu obilježili bogatim kulturnim programom, u sklopu kojeg su održane dvije književne večeri na kojima su nastupili pisac Renato Baretić i beogradski novinar Branko Rosić.
Kako se Županija nosi s koronom i aktualnim epidemiološkim mjerama?
Dobar dio starijih pripadnika naše zajednice je cijepljen, no neki mlađi ljudi ne žele se cijepiti, čime ugrožavaju sebe i druge. Što se mjera koje donosi Stožer tiče, one su obavezne, pa vjerujem da će ih se većina i dalje pridržavati.
Kako je prošlo popisivanje stanovništva?
Obilazilo se teren u skladu s preporukama i seminarima koje smo organizirali, ponajprije vrličko, splitsko i imotsko područje: ondje smo imali i svoje popisivače, a prema njihovim iskustvima nije bilo odbijanja ili sugeriranja nekih odgovora. Dakle, sam popis je protekao bez problema, a kakve će rezultate pokazati za našu zajednicu, tek ćemo vidjeti.
