Što se važno posljednjih mjeseci zbivalo unutar srpske zajednice Splitsko-dalmatinske županije?
U najvećoj su mjeri rješavani infrastrukturni projekti u kojima smo i sami izravno sudjelovali, a pratili smo i one Županijskih cesta te Vodoopskrbnog sustava Dicmo. Određivali smo u suradnji s lokalnim vlastima koji će putovi biti asfaltirani, primjerice onaj u zaselku Kraljević kraj Imotskoga ili u Otišiću. Također, asfalt je dobilo deset zaselaka na području Vrlike, uključujući Podosoje i Kosore. Županijske ceste su nakon naše intervencije završile i prsten oko Peručkog jezera, pa se sada od Dabra do Manastira Dragović ide asfaltiranim putem. Što se vodovoda tiče, u Dicmu je u sklopu aglomeracije u februaru upogonjen dio Sušci - Sinj – Trilj, čime su stanovnici prvog sela dobili šahtove kraj dvorišta nakon godina čekanja: do sada je 120-ak kućanstava zatražilo priključak na taj sustav. Inače, mreža je građena sredinom postojeće ceste, pa je prilikom radova ona rekonstruirana i proširena. Dakle, samo od posljednjeg tromjesečja lanjske godine do danas učinjeno je toliko toga za srpsku zajednicu ovog područja da slobodno možemo reći kako gotovo nikad nije tako puno projekata realizirano u tako kratkom roku.
Pored putova i vodoopskrbe, riješena je i struja u mnogim selima, pa nas zanima kakvo je opće stanje zajednice, kako ste organizirani i kakva vam je svakodnevnica?
Na vrličkom području činimo 6,5 posto stanovništva pa imamo svoje manjinsko vijeće i svog zastupnika u Gradskoj skupštini. Investicije koje sam spominjao otvaraju niz mogućnosti povratnicima u Otišić, Podosoje i druga sela, jer su životni uvjeti sada puno bolji nego prije, kad je povratak tek započeo. Osim toga, u Dicmo i Sušce, pored tridesetak stalno nastanjenih stanovnika dolazi puno vikendaša iz Splita i Sinja, pa su obnova ceste i vodovoda i njima unaprijedili standarde života. U Otišiću je registrirano nekoliko većih OPG-ova koji se ponajprije bave stočarstvom, među njima je sve poznatiji OPG braće Rađen. Ovi su krajevi puni pašnjaka radi kojih su najpovoljniji za stočare, a u puno manjoj mjeri za ratare i vinogradare, ali postoje i takvi, uglavnom manji OPG-ovi, od kojih bih istaknuo onaj Milana Stojića koji uzgaja i prerađuje lavandu. Oko Imotskog nema nekih većih OPG-ova u vlasništvu naših sunarodnjaka.
Strategija je SNV-a da se u svakom mjestu u kojem postoji manjinsko vijeće održi bar nekoliko kulturno-umjetničkih programa godišnje: u kolikoj ste mjeri vi u tome uspjeli?
U Splitu to uspijevamo kroz suradnju gradskog vijeća sa županijskim, pa često organiziramo umjetnička gostovanja: tako je nedavno glumica Ana Milačić u našoj organizaciji izvela monodramu o Nadeždi Petrović. Županijski VSNM organizirao je ljetnu i zimsku filmsku reviju, a obje su manifestacije bile dobro posjećene. U Otišiću nam pak na raspolaganju stoji parohijski dom u kojem je moguće upriličiti zborske nastupe i slična zbivanja zanimljiva našim ljudima, pa dašak kulture donosimo i tom kraju. Kako je najvećim dijelom dovršen dom u Donjoj Glavini kod Imotskoga, u njemu mjesno manjinsko vijeće ima kancelariju te sve preduvjete za kulturna događanja i druge programe. A kad se riješi problem trenutačno raspuštenog pododbora Prosvjete u Splitu, vjerujem da ćemo imati mogućnost kulturne sadržaje organizirati i u drugim sredinama.
Susrećete li se s kakvim većim problemima ili neugodnostima?
Riješen je problem drobilice u Kraljevićima, a i ispaša stoke po baštama i njivama je manja nego prije, ponajviše zahvaljujući promptnim intervencijama policije i drugih službi. Budući da su pred nama parlamentarni izbori, moram reći da je naša zajednica prvi i pravi gromobran za sve one stranke koje krivnju za probleme ove zemlje svaljuju na građane srpske nacionalnosti. Hoće li se to sada događati u našoj Županiji, ne mogu znati, iako je jasno da je govor mržnje u predizbornim vremenima svagdje izraženiji.
