I u ovoj školskoj godini, velik broj učenika pohađat će nastavu srpskog jezika i kulture (SJK). No predavači su u puno boljem položaju nego prethodnih godina i imaju sve potrebne uvjete za kvalitetan rad. Valentina Pipinić koja predaje u Zagrebu, smatra da će se zadržati svi učenici koji su pohađali nastavu od početka drugog polugodišta, kada je tamo pokrenut model C.

- To vidim po njihovom oduševljenju nastavom. Što se tiče novih upisa, točne brojke nećemo znati dok ne prođemo proces obavještavanja i ukazivanja djeci koja još nisu uključena da imaju još jednu mogućnost da pohađaju svoj materinji jezik – kaže nastavnica.

- Prošle školske godine imali smo dva časa nedjeljno, a skoro svi htjeli su da ih imamo još više. I subotama smo imali predavanja za djecu koja nisu mogla pohađati nastavu tokom sedmice. Nije im bio problem da svaki domaći zadatak uredno izvršavaju. Učenici mogu da se uključe i kasnije jer se ne znaju kakvi će biti rasporedi u dvjema školama u kojima se nastava održava, a roditelji ne znaju koji će raspored odgovarati djeci i koliko ćemo dobiti slobodnog prostora jer je usklađivanje termina u toku - kaže Pipinić.

Što se administracije i propisa tiče, nema izmjena; što je važilo prošle školske godine važit će i ove. Ističe značenje dva stručna skupa održana u zadnje dvije sedmice pred početak školske godine, na kojima su predavači dobili znanja koja mogu upotrijebiti kako bi oni i učenici što lakše savladali školsku godinu. O stanju u područnoj školi u Žegaru govori nam učiteljica Marijana Pejčinović.

- Broj naših učenika se smanjuje kao u cijeloj Hrvatskoj; prošle godine smo imali šestoro učenika, a sad će ih biti petoro. Jedna djevojčica je odustala zbog preseljenja u Zagreb. S druge strane, škola je tokom školske godine preuređena; dobili smo novu stolariju, zavjese i saniran je dio krova. Ono što je važnije, dobili smo mogućnost nastave SJK u matičnoj školi u Obrovcu od 1. do 8. razreda, tako da će sada nastava biti organizirana u dvije škole. Puni smo novog elana, a mi nastavnici i novih znanja, pa se nadam se da nas čeka lijepo druženje. Kad učenici krenu pohađati nastavu po modelu C, ne odustaju. Tako će i sada u petom razredu biti troje učenika koliko ih je bilo u četvrtom. Ima nešto više učenika u nižim razredima, a koliko znam, nitko se nije ispisao. Bilo bi poželjno kad bi se u nastavu uključili još neki učenici srpske nacionalnosti koji to još nisu učinili - naglašava Radmila Kuga koja drži nastavu srpskog po modelu C u Donjem Lapcu od petog do osmog razreda. Tome bi moglo pomoći i najavljeno oživljavanje rada tamošnjeg pododbora Prosvjete koji je djelovao početkom vijeka, ali se u međuvremenu raspao.

- Ponekad lokalna politika nama sluha za kulturu i njene potrebe. Aktivnostima pododbora u suradnji sa školom, svakako bi bilo omogućeno bolje odvijanje nastave u školi i to bi motiviralo djecu - smatra Kuga koja vjeruje da će se za nastavu naći i prostora kojih u mjestu ima dosta.

Ranka Rod ističe da je njena škola u Vojniću jedna od prvih koja je počela s nastavom srpskog po modelu C. Nemaju većih problema što se tiče nastave i organizacije. Dobili su i novu učionicu tako da je što se uvjeta tiče, svaka godina sve bolja. Ona drži nastavu za 27 učenika od 1 do 8. razreda; njihov se broj smanjuje, ali se smanjuje i ukupni broj učenika.

- Ali se vrlo velik interes ne smanjuje; nastavu pohađaju praktički svi učenici srpske nacionalnosti. Dobrodošla bi i suradnja više škola, pa upravo dogovaramo suradnju sa školom u Pakracu - ističe Rod.

- Prošla godina je bila uspješna: Zadovoljna sam kako učenici napreduju; naravno, uvijek ima malo slabijih, ali velika većina su dobri, hoće da rade i zainteresovani su. Zato ih očekujem i u ovoj školskoj godini - naglašava Nataša Guberović iz škole u Pakracu. Dio učenika škole u Vrginmostu kojima nastava drži Senka Crevar, ni ljetos nije mirovao jer su bili na kampu u Dalmaciji.

- Kad sam u Beogradu dobila priznanje zajedno s Radmilom Berić, čelnicom udruženja Žene Kosovske doline iz općine Biskupija, za deset minuta osmislile smo ideju kako da preko petodnevnog kampa spojimo Kordun i Dalmaciju. Prijavile smo se na konkurs u Srbiji. Pokriveni su troškovi prijevoza i boravka, tako da je deset mojih učenika, uz osmoro koji pohađaju školu u organizaciji Žena kosovske doline, nije ništa trebalo plaćati. Uz blagoslov vladike dalmatinskog Nikodima, omogućeno nam je besplatno spavanje u bogosloviji manastira Krka. Tokom pet dana djeca su obišla više manastira, crkava i gradova. Puno su naučila na opušten način. Upoznala su djecu koja su ista kao i oni, ali žive u nekom drugom prostoru. Vidim da se dopisuju i da žele nove zajedničke aktivnosti - kaže Crevar.

- Mnogi učenici za koje znam da bi se ispisali zbog opterećenja u nastavi, ne odustaju upravo zbog zajedničkih druženja na kojima za dan dva nauče više nego za sedam dana u učionici - zaključuje Senka Crevar. Ognjen Ergarac od 2007. drži nastavu učenicima svih osam razreda u Glini.

- Ukupno je 28 učenika, ali ove godine bit će pad jer se ljudi iseljavaju. Da djeca pokazuju interes pokazuje podatak da je nastava 2007. počela s petoro učenika i do prije četiri godine svake godine je bilježen rast. Nastava je uglavnom organizirana tokom 7. školskog sata nakon čega đaci imaju osiguran prijevoz. Razlog je i što se radi o velikoj školi s dvije smjene, pa je teško nastavu organizirati drugačije - kaže Ergarac i naglašava suradnju s "Prosvjetom".

Za učitelj(ic)e su organizirana i dva seminara: prvi je održan u Zagrebu. Drugi u Vrhovinama organizirala je "Prosvjeta", a financirali Ministarstvo znanosti i obrazovanja te SNV s predavačima profesorom Ranko Rajovićem i njegovim sinom Vukom. Učitelji su tamo dobili didaktičke materijale, a dobit će i službene potvrde o stručnom usavršavanju od Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) koje im mogu poslužiti kod prikupljanja bodova za napredovanje u struci, kako naglašava viša savjetnica za srpsku manjinu u AZOO Natalija Koprenica.

- Moramo učiniti sve da se nastava omasovi u osnovnim i srednjim školama, a od ove godine održava se i ljetna škola za srednjoškolce. Trebalo bi osigurati sredstva da djeca nakon osnovne škole ne budu isključena iz procesa učenja srpskog jezika - naglašava generalni sekretar Prosvjete Slobodan Živković.