Konačnim prijedlogom Zakona o naseljima, kojim se uređuje način određivanja granica i imena naselja, ulica i trgova, te obilježavanja zgrada kućnim brojevima, uskoro će biti izmijenjena postojeća verzija istog akta, stara preko 30 godina. Kako navode iz Vlade, od 1988. godine, kada se on počeo primjenjivati, na snagu su stupili razni zakonski i podzakonski propisi povezani s područjem koje regulira zastarjeli zakon, pa ga je zbog toga potrebno promijeniti.
Anja Šimpraga, SDSS-ova saborska zastupnica, naglasila je da je između prvog i drugog čitanja prijedloga bilo nedoumica oko članka 9. Njime je propisano da se u jedinicama lokalne samouprave, u kojima je u ravnopravnoj službenoj upotrebi jezik i pismo nacionalne manjine, ploča s imenom naselja, ulice, odnosno trga, osim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, sadrži i ime na jeziku, odnosno pismu nacionalne manjine, u skladu s propisom kojim se uređuje ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina. Razgovaralo se o eventualnim prekršajnim odredbama i sankcijama za nepoštivanje ovog članka, ali taj prijedlog u konačnici nije usvojen.
U obrazloženju Vlade se navodi da prijedlog o prekršajnoj odredbi za nepoštivanje članka 9. nije prihvaćen s obzirom na to da su uvjeti službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina propisani Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH. Rečeno je da je člankom 10. propisano kako se u općinama i gradovima, u kojima je u ravnopravnoj službenoj upotrebi jezik i pismo nacionalne manjine, dvojezično ili višejezično, među ostalim ispisuju i nazivi ulica i trgova te nazivi mjesta, dok se odredbom članka 9. prijedloga Zakona o naseljima samo upućuje na odredbe propisa kojim se uređuje ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina. Međutim, Šimpraga je ocijenila da se dogodio "svojevrsni zaplet".
- Citirani Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koji egzistira od 2000., u članku koji se tiče provedbe zakona i posljedica nepridržavanja, nije baš najbolje definirao koje sankcije sljeduju one koji se ne pridržavaju zakona. Samo je navedeno da neprimjenjivanje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine u općini, gradu ili županiji u kojima je statutom uvedena, odnosno njena primjena protivna odredbama ovoga zakona u postupcima pred tijelima koja su dužna provesti ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine, predstavlja bitnu povredu postupka. To je sve, sankcija nema - pojasnila je Anja Šimpraga.
Saborska zastupnica smatra da se radi samo o upućivanju na opći propis te da bi bilo "svrsishodnije preispitati odredbe o prekršajnoj odgovornosti u Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina". Ovo posebno važi za one koji pružaju otpor dvojezičnosti u sredinama gdje su ispunjeni svi preduvjeti, a ništa se ne događa već dugi niz godina.
Što se tiče drugih zakonskih propisa, Šimpraga je navela da je pravo lokalnih vlasti da samostalno imenuju ulice, trgove, avenije, parkove, naselja i prevoje. S druge strane, zastupnicu je zanimalo kako onemogućiti da se u općinama i gradovima takve površine imenuju po imenima dužnosnika NDH.
- Smatram da bi bilo dobro u taj članak ugraditi odredbu prema kojoj imenovane ulice ili trgovi moraju biti u skladu s izvorišnim osnovama Ustava i ne smiju im biti protivni - poručila je Šimpraga.
Vezano za određivanje kućnih brojeva, kazala je Šimpraga, aktualnim Zakonom o naseljima, nadležnost za to područje propisana je na drugačiji način nego što je propisana Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ocijenila je da postoji potreba usklađenja navedenih zakonskih propisa tako da propisuje da rješenja o kućnom broju određuje mjesno nadležni katastarski ured. Također, naglasila je kako je pohvalno što je u ovom prijedlogu pojašnjen i definiran pojam naselja, tako da naselje može biti dio jedinice lokalne samouprave ili cijela jedinica lokalne samouprave.
