U Češkom domu u Zagrebu 12. novembra promovirana je knjiga "Prva hrvatska republika 1945." koja kroz radove više autora govori o formiranju prve narodne vlade u Splitu 14. aprila 1945. godine. Knjigu je izdala Udruga antifašista i antifašističkih boraca Grada Splita uz financijsku podršku Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH).
- Prvi razlog izdavanja knjige je ispričati kako je stvarana narodna vlast u uvjetima Narodno-oslobodilačke borbe (NOB). Drugi razlog je vezan uz nešto što nas danas zaokuplja više nego što bi trebalo. Postoje, naime, oni koji smatraju i žele uvjeriti najširu javnost, a posebno mlade ljude, da prije 1990. nije bilo nikog ni ničeg. Ova knjiga je još jedan doprinos činjenici i tvrdnji da je prije '90. itekako bilo nekoga i nečega - rekao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin u pozdravnom govoru pred punom dvoranom.
Po riječima profesora Josipa Milata, voditelja projekta i autora jednog od priloga, "Prva vlada Republike Hrvatske, dvojbe koje to nisu", knjiga je trebala biti štampana 2020. na 75. godišnjicu formiranja prve hrvatske narodne vlade, odnosno vlade Federalne Hrvatske, a predviđen je i okrugli stol nakon čega bi govori sudionika bili uvršteni u knjigu zajedno s autorskim radovima.
- Međutim, iako smo ispunili sve kriterije Ministarstvo branitelja odbilo je financirati knjigu, a projekt je omela i epidemija. Na kraju smo je tiskali s autorskim radovima - rekao je Milat i objasnio zašto su se odlučili na izdavanje ovakvog djela.
- Danas nema ni jednog izvora koji bi sa svih aspekata relevantno prezentirao problem prve vlade Hrvatske i veze s današnjom RH. Analizirali smo udžbenike u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i nismo našli dovoljno ozbiljnih tekstova koji bi govorili o tome, ali ima mnogo selektivnog pristupa leksikografskoj i historiografskoj građi. Naša omladina ne uči ono što bi trebala. Smatramo da će ova knjiga pomoći da se informiraju, jer je u recentnoj Hrvatskoj još uvijek prisutno negiranje antifašizma i ZAVNOH-a. Konačno, ako su branitelji 1991. branili Hrvatsku, znači da su branili nešto što je postojalo - kazao je Milat.
Negirao je državnost NDH, ističući da se ne može dopustiti korištenje pozdrava „Za dom spremni“, jer se o tome nije izjasnilo Vijeće za suočavanje s prošlošću čiji zaključci nisu potpisani, a svaki je član imao svoje mišljenje.
Profesor Dražen Lalić podsjetio je da je u dvije godine Vladimir Nazor, koji je bio na čelu ZAVNOH-a, prešao put od pisanja danas malo poznatog pisma Dalmatincima u okolnostima
raspuštanja IX dalmatinske divizije zbog gubitaka na Neretvi i Sutjesci uz riječi "Sve se može kad se hoće" do vožnje Splitom uz komandanta Vicka Krstulovića, sve uz klicanje okupljenog naroda. Ta je fotografija moj politički identitet, rekao je Lalić.
- Tko se borio protiv monarhije, borio se i za republiku. Nisu se ustaše borile za Hrvatsku niti su je stvarali. Za nju su se borili partizani. A tko kaže drugačije, laže - rekao je Lalić i naglasio da se republikom ne može trgovati, kao i da su osnivaču Republike (Josip Broz Tito) ukinuli trg u Zagrebu i nazvali ga Trgom Republike Hrvatske.
- Mnogi faktori utjecali su na razvoj NOB-a, prije svega nemilosrdnost okupatora koja je bila poticaj da se narod priključi borbi za slobodu protiv talijanskog iredentizma, shvativši da politika čekanja i podrške okupatoru vodi u propast. Nakon niza monarhija, republika je bila obećanje bolje budućnosti koju je Tito dao svakom narodu, rekao je profesor Aleksandar Jakir, naglasivši da antifašizma nema bez NOB-a.
- Danas se o NOB-u govori samo kao o uvodu u komunističku diktaturu. što je u opreci s Ustavom RH. Stvoreno je preko 4.600 narodnooslobodilačkih odbora što znači narodnu podršku, a ne boljševički puč - kazao je i podsjetio da je nakon stvaranja vlade kao izvršnog organa i formiranja Vrhovnog suda, ZAVNOH kao zakonodavno tijelo 25. jula 1945. održao svoje zasjedanje u zgradi Sabora.
Povjesničar i urednik u Novostima Tihomir Ponoš govorio je o kontinuitetu i diskontinuitetu od vlade Vladimira Bakarića do vlade Stjepana Mesića.
- Bakarićeva vlada formirana je u uvjetima oslobođenja odlukom predsjedništva ZAVNOH-a. Imala je pet članova HSS-a, četvoro iz KPH, četvoricu iz kluba srpskih vijećnika i jednog člana iz Istre kako bi se označilo njeno priključenje matici, a među ministrima je bila i žena Anka Berus kao ministrica financija. U tadašnjim dokumentima naglašena je i uloga Srba u antifašističkoj borbi, naročito u dokumentima ZAVNOH-a, kazao je.
- Mesićeva vlada sastavljena je nakon prvih višestranačkih izbora s općim pravom glasa i činili su je samo HDZ-ovi i nestranački kadrovi. Bila je 60 posto brojnija, ali nije bilo žena u njoj – podsjetio je Ponoš i dodao da bi Bakarićeva vlada iz 1945. bila sličnija vladi narodnog jedinstva iz 1991. na čijem je čelu bio Franjo Gregurić, a u kojoj su bili članovi više stranaka.
Također je ukazao da se u preambuli Ustava antifašizam ne spominje direktno nego preko ZAVNOH-a.
- Da nije bilo antifašističkog pokreta, ne bi bilo ni ZAVNOH-a. O tome da je ZAVNOH svojevrsno dijete antifašističkog pokreta, govorio je i Franjo Tuđman kao predsjednik Hrvatske - rekao je Ponoš.
Novinar Mladen Krnić govorio je o odjeku formiranja vlade u javnosti i medijima. Tada je bilo malo medija, ali ono što je bilo na raspolaganju, bilo je dobro iskorišteno, prije svega Slobodan Dalmacija i Vjesnik, po kojima su izvještavali i drugi. Ne zna se koliko je vijest o osnivanju hrvatske federalne vlade bila prisutna u medijima u drugim dijelovima Jugoslavije, a vjerojatno i u stranim jer je od 1943. bilo stranih dopisnika koji su izvještavali o stanju u Jugoslaviji, naglasio je Krnić i podsjetio da prijedloge da se na "štandarcu" na glavnom gradskom trgu, među najznačajnije datume u splitskoj historiji, ukleše 26. oktobar 1944. kao dan oslobođenja grada od nacizma, na što gradske vlasti nisu odgovorile, a nema odjeka ni oko ideje o upisivanju 14. aprila 1945. kao o danu formiranja federalne vlade. Možda se nova vlast postavi drugačije, bio je optimist Krnić.
