I ove su godine srpska manjinska vijeća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije zajedno s antifašističkim organizacijama, organizirala komemoraciju žrtvama prvog ustaškog pokolja u selu Gudovcu: 28. aprila 1941. pobijeno je 196 srpskih civila iz Gudovca i okolnih sela. Nakon polaganja vijenaca na spomen obilježje, parastos je služio paroh narćanski Ljubiša Miodragović, a prisutnima su se obratili gradonačelnik Antun Korušec i župan Damir Bajs.
- Ovdje su ubijeni ljudi zato što su bili Srbi, dakle, pripadali su drugoj narodnosti. Taj monstruozni zločin unio je veliko nespokojstvo među stanovnike Bjelovara i njegove okolice. Put u zločin koji su inaugurirale vlasti NDH ovakvim je postupcima bio otvoren. Zato, uz jasnu osudu ustaštva i fašizma kao ideologije, moramo govoriti što se ovdje dogodilo, da se to zlo više nikada ne ponovi - rekao je gradonačelnik Korušec.
Naglasio je da na takvim komemoracijama nije dovoljno čitati pjesme, jer političari moraju jasno i nedvosmisleno deklarirati svoj osobni i politički stav.
- Uvijek i svuda moramo osuđivati sustavne zločine i planska ubijanja, kakav je bio zločin u Gudovcu. Zajedno moramo iskorijeniti mržnju prema drugom i drugačijem, prema onima koji su druge vjere ili rase. Upravo zbog toga važan je antifašizam kao osobni svjetonazorski princip i načelo, kao političko opredjeljenje - rekao je Korušec.
Bajs i Korušec naglasili su da uništeni gudovački spomenik, rad jednog od najvećih hrvatskih kipara Vojina Bakića, koji je simbolički predstavljao stradanje Srba ovog kraja, treba obnoviti u izvornom obliku.
Istog dana, u pravoslavnoj crkvi Svetog Đorđa u Grubišnom Polju parastosom, koji je služio paroh grubišnopoljski Slaven Jovičić, obilježeno je stradanje Srba tog kraja 1941. godine. Nakon što su ustaše iz grada i okolnih sela prikupili petstotinjak muškaraca, stočnim vagonima prebacili su ih do Gospića. Najveći broj žrtava bačen je u jame oko logora Jadovno, a dio je pobijen u logoru Slana na Pagu. Nakon parastosa, pored zgrade željezničke stanice, Ivan Škrilac, predsjednik grubišnopoljskih antifašista, evocirao je historijske okolnosti događaja, a obratio se i Darko Karanović predsjednik VSNM-a.
Na zgradu bivše željezničke stanice 1958. godine postavljena je spomen ploča, ali je uništena 1991. godine. Uz pomoć SNV-a ploča je 2014. godine u izvornom obliku obnovljena i pohranjena u crkvu Svetoga Đorđa. Nakon tri godine, spomen ploča je vraćena na mjesto na kojem je nekada bila.
