U utorak i srijedu 20. i 21. veljače na Kraljevskom sudu pravde u Londonu održano je saslušanje na kojemu su odvjetnici izdavača i osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea iskoristili jedinu preostalu mogućnost da argumentiraju zašto sud ne bi trebao potvrditi odluku o njegovom izručenju Sjedinjenim Državama koje je 2022. godine naložila tadašnja ministrica unutarnjih poslova Priti Patel.
Nakon što je skoro sedam godina proveo u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, Assange je od 2019. u zatvoru maksimalne sigurnosti Belmarsh, u uvjetima koje je bivši UN-ov izaslanik Nils Melzer opisao kao torturu. Otada traje i sudski proces kojim američka vlada traži da ga se izruči kako bi mu se u SAD-u sudilo zbog objave klasificiranih diplomatskih i vojnih dokumenata, uključujući i one koji svjedoče o američkim ratnim zločinima u Iraku i Afganistanu.
U utorak je svoje argumente predstavila Assangeova obrana, a u srijedu odvjetnici SAD-a. Ukoliko ni ova odluka ne bude išla u njegovu korist, po zakonu mora biti izručen u roku od 28 dana. Tada mu na raspolaganju ostaje još samo jedna mogućnost, ona da od Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) zatraži da upotrijebi Pravilo 39 za kojim se poseže kada je neka osoba suočena s "realnim rizikom ozbiljne i nepovratne štete". U pitanju je mjera ograničenog trajanja koja ne utječe na krajnji ishod suđenja, a jedan od recentnijih primjera njene upotrebe odnosio se na evakuaciju nedavno ubijenog ruskog opozicijskog političara Alekseja Navaljnoga kada je 2020. godine prebačen u Njemačku radi liječenja od trovanja nervnim otrovom. No britanski sud odluku o izručenju može potvrditi i prije nego što Assange od ESLJP-a zatraži aktivaciju pravila 39, a može i ignorirati odluku toga suda da mu se omogući još jedan pokušaj žalbe.
Ukoliko ni ova odluka suda ne bude išla u Assangeovu korist, po zakonu mora biti izručen u roku od 28 dana. Tada mu na raspolaganju ostaje još samo jedna mogućnost, ona da od Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) zatraži da upotrijebi Pravilo 39 za kojim se poseže kada je neka osoba suočena s "realnim rizikom ozbiljne i nepovratne štete"
Uz prisustvo prosvjednika, novinara i predstavnika svih relevantnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i medijskih sloboda pred zgradom suda, prvoga dana suđenja njegovi odvjetnici Edward Fitzgerald i Mark Summers suca i sutkinju nastojali su uvjeriti da je špijunaža, djelo za koje je optužen i zbog kojega mu prijeti 175 godina zatvora, politički prijestup. Podsjetili su sud da je ovo slučaj bez presedana progona novinara zbog špijunaže, da je optužnicom prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima, te da sporazum o izručenju koji Velika Britanija ima s SAD-om zabranjuje izručenje iz političkih razloga. Naveli su niz dokaza da britansko i međunarodno pravo špijunažu definira kao "isključivo politički prijestup" usmjeren protiv državnog aparata, pa bi stoga optuženici za špijunažu trebali biti zaštićeni od izručenja. Obrazlagali su i da je objavljivanje dokumenata, koje je WikiLeaksu dala američka zviždačica Chelsea Manning, bilo u javnom interesu.
Iako je proces trebao pratiti videolinkom, Assange se u njega nije uključio zbog zdravstvenih razloga. Početak suđenja obilježili su i problemi s pristupom videolinku novinarima izvan Engleske, koji je sud bio obećao omogućiti, ali je ta odluka u zadnjem trenutku povučena. Bez pristupa je tako ostalo i novinarsko društvo Australije, čiji je Assange državljanin.
Odvjetnik obrane Fitzgerald na sudu je rekao da je progon nezakonit i osvetnički motiviran, te da će Assangeu u slučaju izručenja biti uskraćena pravda, što uključuje i nehuman tretman u zatvoru maksimalne sigurnosti u Florencu u državi Kolorado.
U siječnju 2021. sutkinja nižeg suda Vanessa Baraitser odbila je autorizirati zahtjev za izručenjem. Pozvala se na rizik da bi Assange mogao počiniti samoubojstvo budući da su liječnici procijenili da su mu psihičko i fizičko zdravlje izrazito narušeni dugogodišnjim robijanjem. Pozvala se, dakle, na humanitarni argument ali je odbacila onaj da je u pitanju politički motiviran proces i da progon predstavlja nasrtaj na medijske slobode.
Na zahtjev američke vlade ta je odluka potom poništena na Visokom sudu u Londonu, koji je prihvatio "garancije" SAD-a da će se Assangea u zatvoru tretirati humano i da će mu se odobriti transfer u rodnu Australiju ukoliko australska vlada to zatraži. Te su garancije međutim bezvrijedne budući da je poznato, kako je portal Yahoo!News objavio 2021. godine, da je tadašnji šef CIA-e Mike Pompeo išao toliko daleko u progonu Assangea da je čak planirao njegovu otmicu i ubojstvo. Poznato je i da je američka vlada odmah najavila da se na Assangea ne odnosni ustavna zaštita slobode govora jer nije američki državljanin.
U vrijeme podizanja optužnice američki dužnosnici izjavljivali su da bi Assange trebao dobiti smrtnu kaznu, a Senat je u službenom dokumentu WikiLeaks definirao kao "nedržavnu neprijateljsku obavještajnu službu". I sadašnja specijalna izvjestiteljica UN-a za torturu Alice Jill Edwards zatražila je od britanske vlade da stopira izručenje zbog utemeljene bojazni da će Assange u SAD-u biti tretiran na način koji se može okvalificirati kao tortura, a koji uključuje 23-satni boravak u samici.
Drugoga dana saslušanja odvjetnici američke vlade osporavali su tvrdnje obrane da će Assange u SAD-u imati nepošteno suđenje i nehuman tretman, kao i tvrdnju da je tražena kazna od 175 godina zatvora disproporcionalna. Ustvrdili su da britanska vlada nema pravo stranoj državi nametati način kažnjavanja, te da su zlodjela koja je on počinio bez presedana. Osporavali su, mahom proceduralnim argumentima, primjere koje je iznijela obrana a koji su se odnosili na slične slučajeve u kojima optuženici za špijunažu nisu bili izručeni. Optužba je ostala pri tvrdnji da je objavljivanje ratnih dnevnika iz Iraka i Afganistana ugrozilo živote američkih doušnika na terenu, unatoč tome što je poznato da je WikiLeaks svoje objave redigirao na način da su sva imena bila zacrnjena.
Prema nekim tumačenjima, glavni motiv američke optužnice odnosi se na objavljivanje takozvanih Vault 7 fajlova CIA-e, koji dokazuju da je ta agencija špijunirala dužnosnike stranih država. Dokumente je WikiLeaksu poslao softverski inženjer Joshua Schulte, koji je početkom veljače u New Yorku osuđen na 40 godina zatvora. Iako ovo curenje nije dio optužnice, pretpostavlja se da će joj ono biti pridodano ukoliko Assange bude izručen.
Postoji i teoretska mogućnost da, jednom kada bude izručen, Assange bude pomilovan, kao što se to dogodilo 2017. u slučaju Chelsea Manning koju je pomilovao tadašnji predsjednik države Barack Obama. No sadašnji predsjednik Joe Biden nije pokazao namjeru da na takav način intervenira u rad američkog pravosuđa. Državni tajnik Antony Blinken lani je u Australiji, gdje je bio pozvan da o slučaju razgovara s tamošnjim dužnosnicima, također dao do znanja da američka vlada ne razmatra mogućnost pomilovanja.
