Nakon prošlotjedne odluke britanskog Visokog suda kojom se dozvoljava izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea SAD-u, reagirale su brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava i medijskih sloboda, u pokušaju da izvrše pritisak na američku vladu da odbaci optužnicu. Assange se od travnja 2019. nalazi u samici zatvora visoke sigurnosti Balmarsh u Londonu, a prethodno je devet godina proveo zatočen u ekvadorskoj ambasadi u tom gradu. Američko državno odvjetništvo protiv njega je podignulo optužnicu s ukupnom maksimalnom kaznom od 175 godina zatvora zbog objavljivanja stotina tisuća klasificiranih dokumenata, od kojih neki upućuju na upletenost američke vlade u ratne zločine u Iraku i Afganistanu. U siječnju je sutkinja Visokog suda Vanessa Baraitser donijela odluku protiv izručenja, pozivajući se na humanitarne razloge, odnosno rizik od samoubojstva. Smatrala je da bi boravak u nehumanim zatvorskim uvjetima, kakvi postoje u SAD-u, doveo do pogoršanja njegovog stanja. Američke vlasti potom su se na tu odluke žalile, a prošlog petka suci Ian Burnett i Timothy Holroyde uvažili su obećanja američke vlade prema kojima Assange neće biti podvrgnut takvim uvjetima. Suci su zaključi da "nema razloga pretpostavljati da SAD svoja obećanja nije dao u dobroj vjeri", a potom i naredili da se slučaj prebaci državnoj tajnici koja će odlučiti o izručenju. No prethodno će se Assangeovi odvjetnici žaliti na odluku, za što imaju 14 dana. Obećanja koja je američka vlada sudu dostavila u veljači sadrže ono prema kojemu Assange neće biti podvrgnut "posebnim administrativnim mjerama" ni zatvoren u zatvoru "ADX" visoke sigurnosti, kao i da će dobiti liječničku pomoć i biti premješten u rodnu Australiju, ukoliko bude osuđen i to zatraži.
Neposredno nakon donošenja ove odluke, Assangeova zaručnica Stella Morris objavila je da je Assange krajem listopada u zatvoru pretrpio moždani udar, koji je ostavio fizičke i mentalne posljedice i za koji su mu liječnici prepisali lijekove kako bi spriječili veći udar. Zapitala se i "kako može biti pošteno, ispravno i moguće izručiti Juliana upravu u onu državu koja ga je planirala ubiti". Morris se time referirala na istraživanje koje je u listopadu objavio portal Yahoo! News, a u kojemu je tridesetak bivših američkih dužnosnika novinarima posvjedočilo da je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa mjesecima razmatrala mogućnosti otmice i ubojstva Assangea. Organizacija Amnesty International presudu je nazvala "travestijom pravde", dok su Reporteri bez granica poručili da ta "sramotna odluka ima alarmantne implikacije ne samo na Assangeovo mentalno zdravlje, već i na novinarstvo i novinarske slobode diljem svijeta". Službeno priopćenje stiglo je i iz novinarske organizacije Committee to Protect Journalists, koja smatra da je u pitanju "štetan pravni presedan za progon novinara zbog komuniciranja sa svojim izvorima".
Apel američkom predsjedniku Joeu Bidenu uputio je i vodeći britanski dnevnik Guardian, citiravši pritom glavnu tajnicu Amnesty Internationala Agnès Callamard, koja je napomenula da "praktički nitko odgovoran za navodne ratne zločine počinjene u Iraku i Afganistanu nije odgovarao, a kamoli bio optužen, dok izdavaču koji je te zločine razotkrio prijeti doživotni zatvor". Dio australskih parlamentaraca također je od tamošnje vlade zatražio da pod hitno uputi zahtjev za odbacivanjem optužnice, no iz kabineta premijera Scotta Morrisona hladno su odgovorili da će "i dalje poštovati britanski sudski proces" u kojem "Australija nije stranka u postupku". Assangeovi odvjetnici naveli su i niz primjera koji dokazuju da američka vlada učestalo krši garancije o izručenju kakve je dala u slučaju Assangea, naročito kada su u pitanju osuđenici za terorizam. Takvi osuđenici, unatoč obećanjima, u pravilu su zatočeni u takozvanim super-max zatvorima, a zabilježeni su i slučajevi uskraćivanja medicinske pomoći čak i kod teških psihijatrijskih bolesnika, kao i odbijanja zahtjeva za premještajem u zemlje čiji su osuđenici državljani.
