Britanska ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila je prošlog tjedna zahtjev američke vlade za izručenje izdavača WikiLeaksa Juliana Assangea u Sjedinjene Države, gdje ga čeka optužnica za kršenje 17 točaka Zakona o špijunaži i jedna za hakiranje, koje zajedno nose maksimalnu zatvorsku kaznu od 175 godina. Patel je to učinila mjesec dana nakon što je sud u Londonu uvažio žalbu američke vlade na raniju presudu prema kojoj je izručenje bilo odgođeno zbog humanitarnih razloga, odnosno njegovog teškog zdravstvenog stanja. Na tu je odgodu američka vlada uzvratila "garancijama" da Assangea neće zatvoriti u ustanovu u kojoj se provodi sistem totalne izolacije, a britanska je sutkinja te garancije smatrala dovoljno uvjerljivima. Takvima ih, međutim, nisu smatrali Assangeovi odvjetnici, koji su zbog toga namjeravali uložiti žalbu, no to im nije dozvoljeno. No žaliti se mogu na ministričinu odluku o izručenju, a ukoliko i ta žalba bude odbijena, u roku od 28 dana Assange će biti izručen SAD-u.
Ako se to dogodi, na američkom sudu započet će proces čije bi potencijalne posljedice na istraživačko novinarstvo mogle biti nesagledive s obzirom na to da bi mogao rezultirati presudom kojom će se takvo novinarstvo izjednačiti sa špijunažom. Assange se u londonskom zatvoru visoke sigurnosti Belmarsh nalazi od travnja 2019. godine, a prije toga sedam godina proveo je zatočen u ekvadorskoj ambasadi u tom gradu. Njegov sudski progon počeo je 2010. godine, nakon što je WikiLeaks objavio dokumente koji sadrže snažne indicije da je američka vojska u Iraku i Afganistanu činila ratne zločine. Te je godine protiv njega u Švedskoj otvorena istraga zbog seksualnog nasilja, a zatvorena je zbog nedostatka dokaza devet godina kasnije, odnosno mjesec dana nakon što je Assange uhapšen. U međuvremenu je američko državno odvjetništvo proširilo inicijalnu optužnicu koja se odnosila samo na hakiranje, a optužnica nije odbačena ni nakon što je njezin ključni svjedok, bivši WikiLeaksov volonter Sigurdur Thordarson, prošle godine islandskom listu Stundin priznao da je izmislio optužbe protiv Assangea. Time se još jednom potvrdilo da je Assange politički zatvorenik, zbog čega su sva relevantna međunarodna novinarska udruženja i organizacije za ljudska prava u više navrata zatražili odbacivanje optužnice koja predstavlja jedan od najgorih napada na medijske slobode u novije vrijeme.
Apelima iz političkih krugova niza, uglavnom latinoameričkih zemalja pridružio se nedavno vođa francuske ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji je uoči parlamentarnih izbora obećao da će Assangeu ponuditi državljanstvo ako postane premijer. Tri dana nakon što je Patel stavila potpis na odluku o izručenju objavljeno je i da je Nacionalni sud u Španjolskoj na saslušanje pozvao bivšeg američkog direktora CIA-e Mikea Pompea. Sud u Madridu ranije je otvorio istragu o umiješanosti španjolske zaštitarske tvrtke UC Global u nezakoniti nadzor i prisluškivanje Assangea u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje su bili zaposleni njezini zaštitari. Sumnja se da je UC Global bio uključen u CIA-in plan da Assangea otme iz ambasade, a ako treba i ubije, o čemu je prošle godine u opsežnom novinarskom istraživanju izvijestio Yahoo! News. Pompeo, koji je dužnost direktora CIA-e obnašao u mandatu Donalda Trumpa, bio je i prvi visokopozicionirani američki dužnosnik koji je javno artikulirao namjeru da se WikiLeaks pravno izjednači sa špijunskom organizacijom.
