U Nacionalnom novinarskom klubu u Washingtonu DC nedavno je održan takozvani Belmarsh Tribunal, "javno suđenje" koje organizira politička platforma Progresivna internacionala s ciljem podizanja svijesti o slučaju Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa utamničenog u londonskom zatvoru visoke sigurnosti Belmarsh.
Događaj je osmišljen po uzoru na tribunal koji su 1960-ih godina organizirali britanski filozof i matematičar Bertrand Russell i francuski filozof Jean-Paul Sartre, kada je skupina intelektualaca javno osudila američku imperijalističku politiku, posebice rat u Vijetnamu.
"Assange je politički zatvorenik Zapada protiv kojeg su upotrijebljena sva moguća pravna sredstva, obmane i podlosti: sistemsko kršenje pravnog postupka, sudska pristranost, manipuliranje i izmišljanje dokaza, konstantni nadzor", zaključila je Suchitra Vijayan
Za razliku od prvog Belmarsh Tribunala, koji je održan virtualno u vrijeme pandemije Covida-19 i u kojemu su se govornici bavili različitim aspektima progona Assangea, onaj održan u washingtonskom National Press Clubu ciljano se bavio implikacijama tog slučaja na medijske slobode. Lokacija je odabrana kako bi simbolički i stvarno bila što bliže i američkim novinarima i centrima političke moći u čijim je rukama sudbina Assangea. Zbog toga su i gotovo svi govornici bili američki istraživački novinari, zviždači te odvjetnici i aktivisti za ljudska prava.
Sudski progon Juliana Assangea trenutno je u fazi u kojoj se uskoro očekuje ročište na kojemu će se odlučiti o žalbi na odluku o izručenju u SAD koju je u lipnju prošle godine potpisala tadašnja britanska ministrica vanjskih poslova Priti Patel. Assange je u SAD-u optužen prema Zakonu o špijunaži i prijeti mu 175 godina zatvora zbog objavljivanja klasificiranih dokumenata o američkim ratovima u Afganistanu i Iraku te diplomatskih depeša koje su diskreditirale američku Demokratsku stranku.
Nakon višegodišnje neutralnosti u odnosu prema ovom slučaju, potkraj studenog prošle godine pet medijskih organizacija koje su ranije objavljivale materijale WikiLeaksa – The New York Times, The Guardian, Le Monde, Der Spiegel i El País – uputile su otvoreno pismo vladi američkog predsjednika Joea Bidena u kojemu su od nje zatražile da odbaci optužnicu. U prosincu prošle godine Assangeovi odvjetnici podnijeli su tužbu na Evropskom sudu za ljudska prava, nakon što su relevantna tijela Ujedinjenih naroda ustvrdila da njegovo dvanaestogodišnje zatočeništvo, prvo u ekvadorskoj ambasadi u Londonu a potom u zatvoru, predstavlja sistemsku institucionalnu torturu. Ta su tijela zaključila i da kao politički zatvorenik Assange na američkom sudu ne bi mogao dobiti pošteno suđenje, dok bi u američkom zatvoru visoke sigurnosti bio podvrgnut mjerama koje bi uništile njegovo fizičko i mentalno zdravlje. Istih dana, premijer Australije Anthony Albanese u službenom posjetu SAD-u američkim vlastima rekao je da je "došlo vrijeme da se Assangeov slučaj zaključi". Bila je to prva eksplicitna izjava australske vlade u korist svog zatočenog državljanina, što sve zajedno ukazuje da raste pritisak na Bidenovu administraciju da odbaci optužnicu. U tom je kontekstu održan i washingtonski Belmarsh Tribunal, dok je sljedeći najavljen za ožujak u Sydneyju.
Srećko Horvat (Foto: Borna Filić/PIXSELL)
"Suđenje" u Washingtonu DC vodili su hrvatski filozof, aktivist i član Progresivne internacionale Srećko Horvat i američka neovisna novinarka Amy Goodman, a otvorio ga je Ben Wizner, odvjetnik u američkoj organizaciji za građanske slobode ACLU i pravni savjetnik zviždača Edwarda Snowdena. Wizner je podsjetio na sve što ne bismo znali da nije bilo WikiLeaksa – od mučenja i ponižavanja zatočenika u američkom zatvoru u Iraku Abu Ghraib, preko CIA-inog "arhipelaga tamnica" diljem svijeta i ubijanja nevinih civila u napadima bespilotnih letjelica pa do državnog sustava masovnog nadzora – napomenuvši da američka vlada "odnos između hrabrog izvora, novinara i izdavača karakterizira kao urotu". "Ali dobro istraživačko novinarstvo uvijek je urota", rekao je Wizner, "urota da se dokine monopol države na informacije i omogući ljudima da od nje traže da snosi odgovornost".
Odvjetnik je napomenuo da je cilj američke vlade progonom Assangea postaviti presedan prema kojemu će svoje zakone o tajnosti moći koristiti protiv izdavača i novinara u stranim zemljama, što bi moglo rezultirati domino-efektom kojim će i druge države donositi slične zakone.
Jeffrey Sterling je odvjetnik i bivši zaposlenik obavještajne agencija CIA koji je u zatvoru proveo dvije i pol godine, nakon što je 2000. Agenciju tužio zbog rasne diskriminacije. CIA je uzvratila protutužbom zbog navodnog kršenja Zakona o špijunaži otkrivanjem klasificiranih informacija koje su se ticale operacija u Iranu.
Sterling je rekao da njegov slučaj dokazuje da su tvrdnje da će Assange u SAD-u imati pošteno i humano suđenje "otvorene laži" te da se od optužbi za kršenje Zakona o špijunaži "nemoguće braniti" jer u takvom sustavu "istina ne samo da ne može biti obrana, nego je ona zabranjena". Američki progon zviždača usporedio je s progonom Afroamerikanaca u prošlosti, rekavši da su oni "oduvijek smatrani jednom od najvećih prijetnji nacionalnoj sigurnosti". Zakone o tajnosti usporedio je sa zakonima kojima se u doba ropstva sprječavalo opismenjavanje Afroamerikanaca kako bi "oni ostali podčinjeni i neinformirani o zlodjelima države, sve u ime nacionalne sigurnosti".
Sterling je rekao da su tvrdnje da će Assange u SAD-u imati pošteno suđenje "otvorene laži" te da se od optužbi za kršenje Zakona o špijunaži "nemoguće braniti" jer u takvom sustavu "istina ne samo da ne može biti obrana, nego je ona zabranjena"
Okupljenima se obratila i Margaret Kunstler, dugogodišnja pravna zastupnica aktivista za ljudska prava koja je u ljeto prošle godine tužila CIA-u u ime skupine američkih odvjetnika, tvrdeći da su im prekršena ustavna prava kada su u ekvadorskoj ambasadi ilegalno prisluškivani po nalogu te agencije. Kunstler je objasnila da je cilj tužbe dokazati nezakonitost postupaka na kojima počiva američka optužnica, a proces je trenutno u tijeku, nakon što je krajem prošle godine bivšem direktoru CIA-e Mikeu Pompeu službeno uručen poziv za saslušanje.
Talijanska istraživačka novinarka Stefania Maurizi, koja je s WikiLeaksom surađivala od 2009. godine, također je iznijela niz dokaza da je sudski progon Assangea nezakonit. Maurizi je podignula niz tužbi na temelju legislativa o pravu na pristup informacijama u četiri različite države. Detaljno je dokumentirala sva kršenja, zloupotrebe i uskraćivanja dokumentacije od strane pravosuđa tih država, naročito britanskog državnog odvjetništva koje je u vrijeme podizanja optužnice protiv Assangea vodio sir Keir Starmer, sada predsjednik Laburističke stranke.
Okupljenima se obratio i bivši predsjednik britanskih laburista Jeremy Corbyn koji je iz prve ruke posvjedočio da "političari ne vole da ih se nadzire". Unatoč tome, političare diljem svijeta podsjetio je da su ih ljudi izabrali u demokratskom procesu da govore u njihovo ime i pozvao ih da prekinu šutnju koja "radi štetu demokraciji".
Steven Donziger odvjetnik je koji je 1990-ih na sudu u Ekvadoru zastupao desetke tisuća tamošnjih farmera i pripadnika starosjedilačkih naroda u tužbi protiv naftne kompanije Chevron zbog zagađivanja ekvadorske amazonske prašume. Tužba je bila uspješna, a tužiteljima je dodijeljena odšteta od 9,5 milijardi dolara, no kompanija je uzvratila protutužbom za korupciju, pa je Donziger izbačen iz odvjetničke komore, a u zatvoru i kućnom pritvoru proveo je gotovo tri godine.
Amy Goodman (Foto: Democracy Now/Wikimedia Commons)
Donziger je u Washingtonu DC govorio o "rastućoj korporatizaciji" sudskog progona zviždača u Americi, napomenuvši da se istoga tjedna kada je održan Belmarsh Tribunal u Atlanti dogodilo prvo policijsko ubojstvo klimatskog aktivista, a u vezi projekta izgradnje centra za obuku policajaca. Potkraj prosinca petero aktivista iz Atlante optuženo je za domaći terorizam, jednako kao i 15-ak aktivista koji se u Minnesoti bore protiv izgradnje plinovoda. "Plinska kompanija milijune je dolara usula u lokalnu policiju kako bi suzbijala proteste. Bilo da se radi o nacionalnoj sigurnosti ili fosilnoj industriji, u ovoj zemlji vlada je kooptirana od strane elemenata korporativne klase koji krše slobodu svih ostalih", zaključio je Donziger.
Glavni urednik WikiLeaksa Kristinn Hrafnsson ispričao je o svojoj nedavnoj turneji po Latinskoj Americi, gdje je dobio podršku vlada Argentine, Meksika, Brazila, Kolumbije i Bolivije u nastojanima za oslobođenje Assangea, dok je odvjetnica Jesselyn Radack opisala slučaj Daniela Halea, zviždača i bivšeg zaposlenika Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) koji je portalu The Intercept poslao dokumente o napadima bespilotnih letjelica. Osuđen je na 45 mjeseci zatvora i trenutno se nalazi u maksimalno strogom zatvorskom režimu jedinice za terorizam, unatoč tome što je sudac prilikom presude priznao njegov status zviždača i za njega tražio medicinski tip zatvora s minimalnim mjerama sigurnosti.
Tribunalu su se kratkim izjavama i pozivima na oslobađanje Assangea obratili i Noam Chomsky i zviždač iz afere Pentagonski papiri Daniel Ellsberg, dok je novinarka veteranka Betty Medsger ispričala "studiju slučaja" na kojoj je radila ranih 1970-ih, a koja se odnosila na tajne operacije FBI-ja poznate pod nazivom COINTELPRO. Medsger je od nepoznatih zviždača primila tajnu arhivu tadašnjeg šefa FBJ-ja J. Edgara Hoovera s dokumentima koji su dokazivali sustavno i nezakonito nadziranje "subverzivnih elemenata". Većina meta bili su studenti i aktivisti za građanska prava, a operacija je za posljedicu imala ubojstvo crnačkog aktivista Freda Hamptona iz organizacije Crne pantere. Rekla je kako se kongresna istraga o Hooverovoj arhivi dogodila tek godinama kasnije, i to zahvaljujući novinaru NBC-ja Carlu Sternu koji je tužio FBI tražeći objavljivanje tajnih dokumenata o toj operaciji.
Chip Gibbons, novinar i direktor organizacije Defending Rights and Dissent govorio je o "ratu agencija sa tri slova" čiji je krajnji cilj da "Amerikance liše njihovog prava da slobodno primaju informacije i ideje", dok je jedan od upečatljivijih govora održala indijska novinarka i pravnica Suchitra Vijayan, koja je države uključene u Assangeov progon okvalificirala kao "duboko autoritarne demokracije Zapada". "Zvijer napokon moramo nazvati pravim imenom, u pitanju su države koje su autoritarne, s dubokim tragovima fašističke ideologije koji se očituju u kriminalizaciji i progonu disidenata, političkim suđenjima, zatvaranju novinara i njihovim tretmanom kao da su teroristi", rekla je Vijayan. "Assange je politički zatvorenik Zapada protiv kojeg su upotrijebljena sva moguća pravna sredstva, obmane i podlosti: sistemsko kršenje pravnog postupka, sudska pristranost, manipuliranje i izmišljanje dokaza, konstantni nadzor, difamacija, laži, propaganda, uskraćivanje dostojanstva, prijetnje i pokušaj ubojstva", zaključila je ta indijska autorica.
