Šibenski antifašisti nisu željeli šutke preći preko predstavljanja revizionističke knjige Igora Vukića ‘Radni logor Jasenovac’ u Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šižgorić‘ u četvrtak navečer. Prekinuli su promociju nakon prve minute, taman kad je Vukić – izvještavaju lokalni mediji – krenuo s poznatim tezama o Jasenovcu kao radnom logoru u kojem se radilo do podne, ponekad do podne i pol, nakon čega bi za okrepu dobili raznorazne povrtne juhe, ponekad i s goveđim kostima, pa i konjetinom.

Vukića je prekinuo Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije. ‘Dopustite mi da pročitam imena Šibenčana pogubljenih u Jasenovcu. Pročitat ću vam imena spaljenih i strijeljanih čiji su potomci danas ovdje došli…’, jedino je što je uspio reći nakon čega je došlo do glasne svađe s ostatkom publike.

Antifašisti su potom, pod prijetnjom linča, otišli iz dvorane Gradske knjižnice koja se i sama dijelom ogradila od Vukićeve promocije u njihovim prostorijama.

Kad mu već revizionisti i njihovi poklonici nisu dali da govori, red je da mu Novosti otvore prostor da završi ono što nije uspio u svome gradu, u javnom prostoru, što bi knjižnica trebala biti.

-Željeli smo pokazati da se nečinjenjem ne može riješiti problem. Danas se reustašizacija i falsificiranje antifašističke povijesti tretiraju kao vrući krumpir o kojem nitko ne želi razgovarati, a takav proces se događa i to se događa planski. Zato smo iskoristili njihovu promociju knjige u Šibeniku kako bismo je doveli do apsurda i pokazali da postojimo i mi koji ne prihvaćamo takve stavove niti njih kao sugovornike s kojima treba raspravljati. Isplanirali smo akciju prije početka predstavljanja knjige da ne postanemo saučesnici u njihovim lažima. Željeli smo pročitati imena Šibenčana stradalih u Jasenovcu s jasnom pretpostavkom da će nas nakon pročitanog prvog imena organizator pokušati onemogućiti da nastavimo. Dakle, predvidjeli smo takav scenarij. Nakon što smo izrekli jasan stav da revizionisti nisu dobrodošli niti će ih Šibenik prihvatiti, napustili smo skup. Za akciju je četrdesetak antifašista bilo sasvim dovoljno. Preko polovice ih je bilo mlađih od 35 godina koji su trebali osigurati da sve prođe kako treba. Mislim da smo uspjeli postići cilj. Nadam se da više nikome neće pasti na pamet da opet prezentira knjige s ciljem omalovažavanja vrijednosti antifašizma i glorificiranja ustašstva – kaže Restović za Novosti.

Prema njegovim riječima, 124 građanke i građana Šibenika nastradalo je u Jasenovcu od čega 20-ak nakon kapitulacije Italije, kada su došli nacisti i ustaše.

Govoreći o knjižnici, koja je ustupila prostor za promoviranje Vukićeve knjige, Restović kaže da je i to posljedica dominantne politike nečinjenja.

-Pitao sam ih, kad već dopuštaju ovo, bi li dopustili i da netko dođe i promovira knjigu o tome da je Zemlja ravna ploča. Po svemu sudeći, oni bi i takve stavove tretirali ravnopravno. Riječ je zapravo o odgovornosti, a dobar dio ljudi se ponaša kao da to nije njihov posao. Ako knjižnica kroz programe ne realizira svrhu zbog koje je osnovana, onda cijela priča postaje besmislena. Vjerujem da knjižničari ne dijele takve stavove, pa su se branili da oni puštaju i jogu i da imaju knjige na ćirilici. Ali to je opravdanje nečinjenja – kaže Restović.

Šibenik je specifičan grad s jakom antifašističkom tradicijom i velikim brojem mladih okupljenih oko Antifa Šibenik pokreta.

-Imamo jasne stavove i ciljeve. Realiziramo akcije, znamo što hoćemo i kako to napraviti. Ne želimo biti poltroni i popuštati. Mladi su očito prepoznali smisao. Ako radiš akcije koje su osmišljene kako bi prezentirali antifašističke ideje, jedan dio lijeve mlađe populacije, koja dijeli naše nazore, prepoznat će mogućnost da se uključi. A ako ćete se svesti samo na polaganje vijenaca na dva datuma i još čekati da vam ih grad plati, sasvim sigurno time neće privući mlade aktiviste. U Šibeniku smo dan oslobođenja grada 3. studenoga obilježili velikim vatrometom za koji nismo tražili dozvole, ali smo zato imali jako osiguranje i ljude koji su ga spremni odraditi – ističe Restović.

Šibenik je, uostalom, i grad koji ima Muzej pobjede i oslobođenja, jedini u Hrvatskoj nastao nakon 1990. godine. Ove godine posjetilo ga je više od 4.800 ljudi. I sada je otvoren, pa navratite, ako ste u blizini – pozivaju antifašisti.