Iako se najavljivalo da će nakon imenovanja Ivana Turudića na poziciju glavnog državnog odvjetnika doći do svojevrsnog političko-pravosudnog smaka, pokazalo se da je "na crti" novom državnom tužiocu u ponedjeljak ostao samo onaj koji je i tokom predizborne kampanje bio najžustriji u razotkrivanju njegovih veza s raznim optuženicima i osuđenicima. Riječ je, naravno, o predsjedniku države Zoranu Milanoviću.
Dok su ostali opozicionari manje-više pomirljivo najavljivali da će u ulozi svojevrsnog watch doga budno motriti Turudićeve budeće poteze i bučno upozoravati na svako korištenje pozicije za pogodovanje podobnima, isti dan kad je sjeo u fotelju prvog čovjeka DORH-a predsjednik je njegovo preuzimanje dužnosti nazvao ulaskom "hrvatskog pravosuđa u mračno razdoblje jednopartijske kontrole u kakvom nije bilo nikada od osamostaljenja hrvatske države". Milanović je ustvrdio da je država ostala bez još jedne nezavisne institucije, jer je Turudić javno i nedvosmisleno deklarirao svoju bliskost i privrženost HDZ-u, koji ga je kao "svog dečka" i postavio na tu dužnost. "Nema političke, profesionalne ili moralne zastare koja bi mogla saprati s Ivana Turudića takvo prljanje sudačke profesije i njegovu profesionalnu neetičnost", kazao je, aludirajući na prijateljske veze koje ovaj ima s osuđenim bjeguncem Zdravkom Mamićem ili USKOK-ovom optuženicom Josipom Pleslić ex Rimac.
Očekivano, nije dugo trebalo čekati na odgovor premijera Andreja Plenkovića koji je Milanovića optužio za "klasičnu pilu naopako" koja dolazi od "osobe koja je, dok je bila predsjednik Vlade, iznad svih okvira zakonitog ponašanja kontrolirala policiju, DORH i sigurnosno-obavještajne agencije. Nikakvo porobljavanje institucija ne dolazi u obzir", rekao je Plenković, nazvavši predsjednikove tvrdnje "apsolutno neprihvatljivima i vrijednima svake osude".
Da cijela priča ne ostane na ovom trajno gorućem meču između dvaju brda potrudio se sam Turudić, koji je ni četiri sata nakon preuzimanja dužnosti sjeo pred novinare i odmah ušao u sukob s nekima od njih. Optužio je novinarku N1 televizije za manipulaciju, tvrdeći da se nikad nije suprotstavljao otvaranju Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO) u Hrvatskoj i problematizirao njegovo postojanje, nego da će EPPO u njemu imati lojalnog suradnika. No, prije tri i pol mjeseca Turudić je govorio sasvim drukčije: "Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo, niz europskih zemalja ga nema i mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka i treba je poštovati. Oni brinu o financijskim interesima EU-a. Mislim da se prenaglašava njihova neka velika moć."
Nije ovo, naravno, prvi put da je Turudić ponekad "reduciran u izričaju", kako je to kazao Plenković pokušavajući opravdati prešućivanje vezano uz susrete s Mamićem ili sadržajem poruka koje je izmjenjivao s Josipom Pleslić. Manjak strpljenja pokazao je i odgovorivši "baš me briga" na pitanje kako će reagirati ako čuje da se neki sudac našao s nekim sličnim Mamiću, što je jasan pokazatelj da bi Turudić volio da ima "čist početak" u svom angažmanu u USKOK-u, ali to će mu s obzirom na dosadašnju karijeru teško proći.
Da cijela priča ne ostane na trajno gorućem meču između Milanovića i Plenkovića potrudio se sam Turudić, koji je ni četiri sata nakon preuzimanja dužnosti sjeo pred novinare i odmah ušao u sukob s nekima od njih
Komentirajući njegove prve poteze, većina pravosudnih stručnjaka podržala je izbor voditelja Odjela tužitelja i zamjenika ravnatelja USKOK-a Svena Miškovića za v. d. ravnatelja USKOK-a, koji je javnosti prije svega poznat kao tužitelj u medijski eksponiranom slučaju Zdravka Mamića i suokrivljenika. Upravo je on bio meta Mamićevog verbalnog napada 2017. u hodniku osječkog Županijskog suda. "Što se stalno smiješ, što se smiješ, koji kurac!?" urlao je Mamić napuštajući sud. Ispad je pojasnio objavom fotografije na kojoj Mišković pije kavu u istom kafiću s njegovom odvjetnicom Jadrankom Sloković i sucem Darkom Krušlinom, ali to je bilo sporno samo njemu.
Mišković je vodio predmet i u optužnici protiv tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog besplatnog ustupanja gradskih štandova udruzi U ime obitelji desničarske aktivistkinje Željke Markić kako bi sakupljala potpise za referendum protiv istospolnih brakova. "Milan Bandić novcem građana Zagreba financirao je svoj politički i osobni interes, a to je eklatantan primjer političke korupcije", rekao je Mišković i naglasio kako se pokojni gradonačelnik koristio svojim ovlastima poput faraona. Međutim, sud je nakon vraćanja postupka po nalogu Vrhovnog suda Bandića i ostale nepravomoćno oslobodio optužbe, a analitičari kažu da je to jedan od rijetkih predmeta koje je izgubio. Vodio je i postupak protiv Bandića u aferi "Agram", kada ga je Bandićev pročelnik Miro Laco optužio da nije smio biti imenovan za zamjenika šefa USKOK-a jer je od potrebnih osam godina radnog staža kao zamjenik državnog odvjetnika proveo tek nekoliko mjeseci. Zastupao je i optužnicu protiv Slobodana Ljubičića Kikaša, nedavno preminulog optuženika u jednom od krakova afere "Agram".
Kojim će putem Turudić dalje ići pokazat će se vrlo brzo. Već je imenovao i zamjenicu Gordanu Križanić koja također dolazi iz sustava. Bit će to, bez sumnje, sasvim drugačije vođenje od njegovih prethodnika Dinka Cvitana, Dražena Jelenića i posebno Zlate Hrvoj-Šipek. Što se tiče samih postupaka, imat će prijatelja u tzv. Lex AP-u kojim se kriminalizira curenje podataka iz istrage, što okrivljenika može koštati do tri godine zatvora. Deklarativno, fokus će biti na organiziranom kriminalu i koruptivnim kaznenim djelima te kadrovskoj obnovi DORH-a i zakonskim izmjenama koje bi trebale poboljšati njegovu efikasnost, kao i na osnivanju Visokog državnog odvjetništva za što traži podršku Vlade, koju će bez sumnje dobiti s obzirom na sve što je pratilo njegovo imenovanje.
Profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević kazala je pred Turudićevo imenovanje da se mora izuzeti iz slučaja Agrokor u kojem je kao sudac srušio vještačenje kao jedan od ključnih dokaza na Visokom kaznenom sudu, kao i u svim predmetima u kojima je ranije sudjelovao. Zbog sukoba interesa mora se izuzeti i iz slučaja Rimac. Turudić je odgovorio da se u postupku protiv Rimac izuzeo još 2016. godine, ali da u predmetu Agrokor ne želi i da je upravo taj predmet prioritet kojem će snažno prionuti.
