U okviru ovogodišnjih Dana srpske kulture, koje pod nazivom "Umjetnost približavanja" organizira SKD "Prosvjeta", u kazalištu KNAP u zagrebačkom kvartu Peščenica 3. novembra odigrana je monodrama "Zlostavljanje" po pripovijetki Ive Andrića. Beogradska glumica Milica Mika Janković publici je predstavila lik Anice, siromašne djevojke koju udaju za bogatog gazdu Andriju od kojeg nakon dvije i pol godina braka odlazi zbog psihičkog zlostavljanja. U borbi s normama društva koje osuđuje njenu odluku da napusti muža Anica ostaje dosljedna sebi bez obzira na posljedice.

Iako pisana prije sto godina, s radnjom između dva svjetska rata, priča o Anici aktualna je i danas s obzirom da veliki broj žena trpi psihičko i verbalno nasilje u braku. Aktualnost predstave očitovala se i iz aplauza kojom je publika popratila njeno izvođenje.

Za dojmove smo pitali glumicu Milicu Miku Janković kojoj je ovo nakon premijere u beogradskom novom pozorištu Teatrijum bila druga izvedba predstave.

– Jako sam zadovoljna reakcijama ljudi i nadam se da sam uspela da dočaram Andrića i ono što je želeo da kaže ovom pričom o zlostavljanoj ženi koja je i danas vrlo aktualna. Pripremajući se za predstavu, čitala sam ispovesti žena i nekako mi se čini da se ni vek kasnije od Andrićevog pisanja ništa nije promenilo, što je neverovatno. Trebalo bi da ovoj temi posvetimo više pažnje i nadam se da ćemo u nekim kasnijim izvođenjima imati i psihološke tribine na ovu temu. Veoma je važno da se zna što je psihičko zlostavljanje jer ga je nekad teško prepoznati. Neke žene ostaju godinama u brakovima ili vezama, a da ne znaju o čemu se radi – objašnjava Janković.

Naglasila je i da se u predstavi izvodi izvorni Andrićev tekst i da u njoj ništa nije adaptirano.

- Mi smo i hteli da bude originalni tekst upravo zato što su Andrićeve rečenice toliko jake i suštinski razmatraju problem u odnosu s Andrijom prikazujući ga iz Aničine pesrpektive. Odlučili smo se za originalnog Andrića, iako je to bilo zahtevnije zato što su njegove rečenice složene i nisu dramski obrađene. U predstavi imam trostruku ulogu jer govorim narativni deo, kao i njene i njegove rečenice, a mogu reći i da mi sam sve morala naučiti za 20 dana - kazala je.

Pitali smo je i za značenje kulturne razmjene.

- Nadam se nekom projektu na kojem ćemo zajedno da sarađujemo. To bi bila prava stvar, značajna i zbog publike i zbog ljudi koji na razne načine učestvuju u predstavi. Veliko mi je zadovoljstvo što sam deo Dana srpske kulture - organizacija je sjajna, ljudi su divni i sve je proteklo odlično, jedino što zbog korone nema tolike posećenosti pozorišta ni u Zagrebu ni i u Beogradu. Ali nadamo se da će se to uskoro rešiti - istakla je Janković.

Potpredsjednik "Prosvjete" Siniša Tatalović naglasio je da su željeli dio Dana posvetiti kazalištu, zbog čega su se odlučili na beogradsku predstavu.

- "Zlostavljanje" je bilo relativno lako organizirati u uvjetima pandemije. Radi se o jednoj glumici i tekstu koji je aktualan u smislu karakterističnih odnosa, ne samo za vrijeme kad je Andrić pisao tu priču, nego i u današnje kad sve više govorimo o ženskim pravima i zaštiti od zlostavljanja. Iz teksta vidi da je svevremen, bez obzira u kojem se povijesnom kontekstu i u kojoj se obitelji priča događa. Kada danas govorimo o nasilju, najmanje govorimo o psihičkom nasilju jer je ono teško dokazivo, kao što je to vidljivo iz priče. Izvedba je bila jako dobra i podsjetnik je da danas mnoge žene osim što trpe ekonomsko ili fizičko nasilje, trpe i psihičko. Bojim se da mnogi ne prepoznaju tu vrstu nasilja iz kojeg je teško izaći zbog nerazumijevanja okoline. Danas smo osjetljiviji kad vidimo da žena ima masnicu ili da je nezaposlena i ekonomski u teškoj situaciji. Tu vrstu nasilja možemo razumjeti, ali ovakvu suptilnu puno teže. Kao što smo vidjeli, Anica je odlučila izići iz nasilja pa bi to mogao biti poziv i današnjim ženama da odlaskom iz takvih veza nađu svoju sreću - kazala je zagrebačka skupštinarka Rada Borić.

Kako nam je rekla književnica i novinarka Bojana Guberac, u predstavi je fokus na psihičkom zlostavljanju koje, a to pokazuju brojni primjeri, gotovo uvijek prati fizičko i verbalno zlostavljanje.

- Iako nisam psihologinja, može se zaključiti da je psihičko nasilje jedan od najtežih oblika nasilja zbog dugoročnih posljedica. Priča pisana prije sto godina i danas je aktualna onoliko koliko je danas aktualan patrijarhat. Znamo da živimo u patrijarhalnom društvu i da su žene često ekonomski zavisne od muževa, pa je u tom smislu priča itekako aktualna - rekla je Guberac.