Zdravstvena inspekcija i stručno povjerenstvo utvrdili su da nije bilo grubih ili fatalnih propusta u postupku liječenja preminulog novinara Vladimira Matijanića. Nakon analize dostupne im dokumentacije, povjerenstvo je konstatiralo da se pokojni novinar nije cijepio i nije primao propisanu terapiju i da je smrt uslijedila uslijed pogoršanja stanja uzrokovanog Covidom.
"Bolovao je od više bolesti, nije uzimao terapiju za svoje kroničke bolesti i nije se redovito kontrolirao. Pacijent s bolestima imaju veći rizik od teškog oblika i smrti od Covida. Samoinicijativno je kontaktirao imunologiju koja mu je savjetovala da prolongira cijepljenje i da uzima lijekove. Nakon toga se više nije javio i nije uzimao terapiju", poručila je Mirjana Tadić, voditeljica službe u samostalnom sektoru za inspekcije Ministarstva zdravstva, koja je otkrila da je kod Matijanića bila ključna uloga "brzo napredujućeg miokarditisa koji je doveo do smrti mehanizmom maligne aritmije što može nastupiti u iznimno kratkom periodu."
U zaključcima nalaza objavljenim na konferenciji za novinare Ministarstva zdravstva u srijedu sugerira se pritom da Matijanić nije bio odgovoran pacijent. Povjerenstvo je kao argument pružilo činjenicu da krajem prošle godine nije obavio magnet srca zbog klaustrofobije. Liječnici, međutim, nisu smatrali da mu je toliko potreban da ga trebaju uspavati i svejedno ga obaviti.
Mirjana Tadić dodala je da je Matijanić primljen 2. kolovoza, tri dana prije smrti, na Hitnom prijemu splitske infektologije. Učinjena je tada obrada nakon čega je pušten kući uz preporuke. Sve je napravljeno po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista. Na dan smrti, 5. kolovoza, nazvao je dispečera Hitne. Pravovremeno je, vele oni, poslana intervencija tima Hitne službe. Matijanić je pregledan i nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije bio je lošeg stanja i unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda. "Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio značajno općeg lošeg stanja pri čemu se liječnica odmah odlučila na hitni transport. Smrtni ishod je bio posljedica nepredvidivog, brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena odnosno komplikacija od Covida", poručila je Tadić, ponavljajući da nisu pronašli značajne propuste u postupanju liječnika.
Podsjetimo, tri dana prije smrti, 2. kolovoza, dr. Antea Trogrlić i dr. Robert Glavinić potpisali su se na dokument kojim Matijanić nije hospitaliziran kad je došao na Hitni infektološki prijem. Povjerenstvo tvrdi da Matijanić nije hospitaliziran 2. kolovoza te mu nije obavljen EKG pod obrazloženjem da je tada imao blagu kliničku sliku i bolest je trajala 12 sati te je "ekstremno mala šansa da se prepozna rizik". "On tada nije imao tešku kliničku sliku, nego povećan rizik zbog prethodnih bolesti", poručio je član povjerenstva docent Miroslav Mayer, dodajući da je ključni problem bio što više nije pregledan u hitnoj infektološkoj ambulanti. Upitan bi li ga on osobno s takvom dijagnozom pustio bez daljnjih pretraga, rekao je "da je došao u hitnu ambulantu, vjerojatno bi se napravili nalazi EKG-a, ali da to ne bi riješilo sve".
Dva dana poslije, 4. kolovoza, dr. Dominik Carev preko telefona je doveo u pitanje razmjere zdravstvenog problema u kojem se nalazi i činjenicu da je imunokompromitiran. Članovi povjerenstva konstatirali su da je Matijanić trebao sam otići na Hitnu, poslušati liječnicu obiteljske medicine koja je otkrila da mu je preporučila odlazak na hitni prijem, a ne medicinske djelatnike s Hitnog prijema splitske infektologije s kojima je razgovarao telefonski.
Na dan smrti, dr. Josipa Bilobrk i medicinski tehničar su ga pregledali i nakon toga mu rekli da ponovno nazove u slučaju pogoršanja stanja. Na novinarski komentar da Matijanić nije imao snage otići do toaleta, ali da ga tim T1 Hitne svejedno nije odvezao na daljnje pretrage, Majer je priznao da je "tu već bilo jedno kašnjenje, iako tko zna bi li preživio i da je odvezen ranije".
Majer je pritom ukazao i na problem koji znatno nadilazi komunikaciju doktora s Matijanićem. Rekao je da bi on bio "mogući kandidat za lijek", ali da tog lijeka "za kućnu uporabu još nema". Precizirao je da misli na Paxlovid. Nakon objave informacija da Paxlovid nikada nije nabavljen u Hrvatskoj, ministar Vili Beroš dao je izjavu u kojoj je doveo u pitanje njegovu učinkovitost. Radilo se o tvrdnjama koje su drastično suprotstavljene kliničkim ispitivanjima i studijama prema kojima je Paxlovid doprinio značajnom smanjenju rizika od teškog oblika Covida-19. Sada je ministar Beroš za kašnjenje okrivio Europsku komisiju. "Oni su ušli u pregovore s proizvođačem. Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi", kazao je Beroš, koji nije imao isuviše kvalitetan odgovor na pitanje zašto su zemlje poput Njemačke već nabavile lijek ali Hrvatska nije.
Ministar se pravdao da su mu u ugovor stavili da odgovornost za nuspojave i greške snosimo sami te da je to jedan od glavnih razloga zašto nismo dogovorili bilateralnu kupoprodaju s proizvođačem lijeka.
Kardiolog Eduard Galić rekao je pak da bi svima bilo lakše da se Matijanić javio u bolnički prijem. Da je sam bio u poziciji liječnice Hitne, on bi prosudio tako kako bi tu osobu doživio u tom trenutku. "Vjerojatno bi kolegici bilo lakše da ga je odvela", rekao je Galić, koji je na pitanje bi li ishod bio drugačiji da je bio primljen u bolnicu odgovorio kako je "sam tijek bolesti bio toliko brz da je teško dati konačan odgovor".
Doktorica Senka Kajčić također je govorila o kućnom posjetu. Prema njoj, doktorica koja je došla na poziv napravila je klinički pregled i procijenila da u tom trenutku nema indikacija za transport u bolnicu. Na pitanje bi li imao veće šanse da ga je Hitna odvezla, kazala je: "S obzirom na cjelokupnu sliku, na nagli nastup miokarditisa, čisto sumnjam".
Članovi stručnog povjerenstva bili su: Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Eduard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Mayer, Davor Mayer.
Nakon objave rezultata inspekcije i povjerenstva jasno je da su izostali odgovori na više krupnih pitanja. Sve sugerira na zaobilaženje odgovornosti ne samo viših instanci, nego i liječnika koji su bili u neposrednom kontaktu s Matijanićem. Nitko na koncu nije kriv u sustavu, osim što su zabilježene neznatne proceduralne greške. Odgovornost je, ispada, u cijelosti na Matijaniću. Dapače, iz završnog obraćanja ministra Beroša reklo bi se da je ponosan na postupanje zdravstvenih radnika. Zahvalio se, naime, medicinskim djelatnicima, liječnicima i medicinskoj sestri koji su sudjelovali u ovoj priči, pa tako i onima koji su mu preko telefona poručili da mokri u noćnu posudu ako već nije sposoban otići do WC-a.
