Premda je ministrica Nina Obuljen Koržinek uporno ponavljala da je Ministarstvo kulture Prijedlog zakona o elektroničkim medijima izradilo u suradnji sa svim ‘dionicima’, kako zainteresirane strane naziva ministrica, većina sudionika tribine, koju je Agencija za elektroničke medije organizirala o ovoj temi u ponedjeljak u Novinarskom domu, nije se složila s njom.
- Ministarstvo je izišlo s Prijedlogom zakona u kojem je postignuta najviša moguća razina kompromisa unutar radne skupine. Oko nekih pitanja dionici su imali potpuno različite pozicije, ali smo i tu pokušali pronaći srednje rješenje - kazala je ministrica Obuljen Koržinek, komentirajući zakonsko rješenje koje se nakon dvije godine priprema konačno našlo u javnoj raspravi.
Komentirajući sporni članak 16., prema kojem se predlaže novčano kažnjavanje onih koji ‘objave sadržaj u kojem događaji nisu vjerno prikazani, a različiti pristupi i mišljenja nisu primjereno zastupljeni’, čime se medijima odriče mogućnost da imaju stav o vijestima, ministrica je rekla da je ta odredba već 20 godina sastavni dio zakona i da je nitko do sada nije komentirao niti je po njoj od 2013. godine bilo postupanja. Kako je najavila, u konačnom prijedlogu zakona te će sankcije biti izbrisane.
- Cilj Ministarstva nije izazivanje prijepora niti pogoršavanje suradnje. Težimo ići prema samoregulaciji i koregulaciji medija, posebno kada govorimo o tretmanu maloljetnika i ranjivih skupina u medijima - naglasila je ministrica i dodala da je dio primjedbi istaknutih u javnoj raspravi Ministarstvo već uvažilo.
Objašnjavajući razloge zbog kojih je Hrvatsko novinarsko društvo istupilo iz radne skupine, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko najavio je da će to cehovsko udruženje u srijedu uputiti svoje komentare na spomenuti zakonski prijedlog.
- U radnu skupinu smo ušli s dobrim namjerama, s obzirom da se prvi put nakon 15 godina donosio zakon vezan za medije, ali velika većina naših prijedloga nije prihvaćena pa smo se odlučili izaći iz nje. HND nije napravio neodgovaran potez. Očekivali smo da će se prije donošenja ovog zakona preko medijske strategije definirati stanje u sektoru koje je sve teže, ali do toga nije došlo. Treba reći da se ovim zakonom ne rješava nijedan problem niti su uvaženi naši zahtjevi - kazao je Zovko, objašnjavajući da je HND predlagao da dvoje članova Vijeća za elektroničke medije (VEM) dolazi iz redova HND-a, da se omogući financiranje Fonda za pluralizam iz drugih sredstava, a ne samo pristojbe HRT-a, poput izdvajanja od igara na sreću ili oporezivanja digitalnih kompanija, kao što je slučaj u Francuskoj.
Odgovorila mu je ministrica kulture koja tvrdi da je Ministarstvo pokušalo postići većinski konsenzus i da će saslušati sve prijedloge, a ako budu mogli – prihvatit će i ostale zahtjeve HND-a, uz onih ‘sedam do osam’ već prihvaćenih. Odbacila je tvrdnje da je izbor članova VEM-a – koje predlaže Vlada, a bira Sabor - sada politiziran i da se oko toga može povesti nova rasprava. Nina Obuljen Koržinek rekla je i da je primjena zakona o oporezivanju digitalnih kompanija u Francuskoj obustavljena kao i da je ostavljena mogućnost proširenja izvora financiranja Fonda za pluralizam.
Ministrica je pohvalila pilot-projekt Agencije za elektroničke medije kojim je predviđeno da se ove godine za novinarske projekte izdvoji milijun kuna dobivenih od lutrijskih sredstava.
Govoreći o zakonu, državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl kazao je da će izmjene dovesti do liberalizacije i olakšavanja položaja nakladnicima; da je do prijedloga došlo nakon konstruktivne rasprave; da je usuglašen s europskim direktivama; da će omogućiti transparentniji uvid u vlasništvo i izvore financiranja, baš kao i financiranje iz državnih i javnih organa vlasti i poduzeća; da će se bolje regulirati oglašavanje koje se više neće gledati po satu, nego će maksimalno biti do 20 posto programa; da se bolje regulira količina informiranja na lokalnim radio i TV stanicama…
Slični prigovori iznijeti su i u javnom savjetovanju. Iz TV Dalmacija zakon su nazvali antipoduzetničkim, dok iz lokalnih radio stanica traže da se koncesije daju na dulji rok od predviđenih 10 godina, kao i da se uvjetni rok za produžavanje koncesije skrati s postojećih deset godina nekažnjavanja na dvije godine. Iz nacionalnih komercijalnih radio stanicama pak traže da se deregulira njihovo funkcioniranje, s obzirom da su internetski radiji preuzeli praktički sav javni prostor.
