J. K. Rowling, autorica serijala o Harryju Potteru, u junu ove godine je na svom Twitteru podijelila članak triju znanstvenica o "Stvaranju pravednijeg svijeta nakon doba Covida-19 za ljude koji menstruiraju". Spisateljica je ukazala na njoj neprihvatljivu konstrukciju iz naslova o osobama koje imaju menstruaciju: "Sigurna sam da je postojalo ime za te osobe. Wumben, wimpund, woomud ", napisala je Rowling i izazvala brojne negativne reakcije transrodnih i interspolnih osoba koje menstruiraju, a koje nisu žene, ali i žena koje uslijed zdravstvenih problema ili menopauze nemaju menstruaciju.
U slično vrijeme na svom Facebook-profilu o istoj temi raspravljala je i nedavno imenovana izvršna direktorica Centra za ženske studije (CŽS) Dorotea Šušak, koja je podijelila citat spisateljice. Šušak je, između ostalog, inzistirala na spolno jasno definiranoj kategoriji muškarca i žene. Zadnjih dana te su objave dospjele u žižu javnosti pa su Šušak i cijeli Centar optuženi za transfobiju i razdvajanje trans od feminističke borbe. I dok LGBTQI+ organizacije propituju postavljanje Šušak na čelo Centra, ova organizacija oglasila se priopćenjem u kojem navode da je Centar meta govora mržnje na društvenim mrežama, "oko čega su poduzeti pravni koraci". Smatraju i da je "transfeministička platforma Centra za ženske studije iscrpno dokumentirana na mnogo načina, mimo manipulativnih 'dojmova' koji se o tome dijele na mrežama".
U izjavi za Novosti Šušak je na početku istaknula da joj je čast što je nakon nekoliko selekcijskih krugova 2. decembra imenovana na skupštini Centra na funkciju izvršne direktorice dvotrećinskom većinom. Navodi da je "širenje difamacijsko-huškačkih obračuna posljednjih dana motivirano osobnim niskostima nekolicine pojedinaca". Smatra da su "prijetnje i osude" – poput onih da je "transfobni šljam", da je "valja politi kiselinom" ili pak da joj "ne treba dati disati" – "izazvale nužnost osobnih pravnih konzultacija" no, kako kaže, Centar za ženske studije nije ni protiv koga pokrenuo nikakav postupak.
Dodala je da priopćenje Centra, kao i ono privatno koje je objavila, "još jednom naglašava važnost inkluzivnosti i demokratičnosti Centra za ženske studije". Šušak objašnjava da taj pluralizam ne znači ušutkivanje ili zanemarivanje neistomišljenika, "već upravo platformsko otvaranje dijalektici različitih teorijsko-aktivističkih struja".
- Suština motivacije tih ljudi nema nikakve veze s transrodnom zajednicom ili obranom ljudskih prava, već s individualnim narcizmima, glađu za vidljivošću i osobnim profiterstvom. U preko deset godina društveno-mrežnih iskustava, objavila sam tek jednu objavu povezanu s ovom temom u kojoj sam jasno naznačila da svaka osoba ima jasno i neotuđivo pravo na vlastito samoodređenje u kontekstu rodnog ili bilo kojeg drugog identiteta. Jedina subtematika o kojoj sam pokušala progovoriti jest opresija jezične korektnosti jednog dijela zajednice koja se ovom temom bavi. S indignacijom odbijam svaku povezanost CŽS-a ili sebe same s pokretom transfobije ili tzv. TERF-a (trans-isključivi/e radikalni/e feministi/kinje, op. a.) - naglasila je Šušak.
Trans Aid, udruga za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih (TIRV) osoba, na svojim stranica objavila je reakciju na aktualne izmjene u vodstvu Centra za ženske studije. Pored službenog stava upućen je i javni poziv za osnivanje radne grupe, za početak suradnje i zajedničkog rada na "kolektivnom oslobođenju".
Ari Kajtezović (Foto: Nina Đurđević)
Ari Kajtezović, u ime Trans Aida, kaže da je u planu kolektivni sastanak kako bi se osmislile uključive feminističke strategije kojima će se zajednički transformirati pokret ka većoj solidarnosti i uključivosti. Smatra da je navedeni slučaj "simptom puno većeg i dubljeg problema, a to je tko ima moć i pristup feminizmu". Često su to osobe koje su imale više prilika i veću dostupnost obrazovanju, govori Ari Kajtezović.
- Pitanja se vežu uz klasu, spolne karakteristike, nacionalnu pripadnost, rodni identitet i izražavanje, seksualnu orijentaciju, rasu, invaliditet. Ideja je da se prostor širi i otvara kako bi se sva ova iskustva čula i o njima progovaralo. Zato želimo raditi na transformaciji našeg aktivizma, gdje ne strahujemo reći što mislimo, a niti se ustručavamo preuzeti odgovornost kada čak i iz najbolje namjere nekoga isključimo, diskriminiramo ili uvrijedimo - navodi Kajtezović.
Objasnio je poteškoće s kojima se trans osobe susreću, navodeći da trans muškarci i neke kvir/rodno varijantne osobe teško pristupaju ginekološkoj skrbi jer ih se gleda kroz dokumente i/ili izgled, a ne kroz zdravstvene potrebe.
Nema feminizma bez TIRV aktivizma, ni rodnog i spolnog oslobođenja od patrijarhata bez oslobođenja svih žena, trans, interspolnih i kvir/rodno varijantnih osoba – kaže Ari Kajtezović iz udruge Trans Aid
- Najčešće si ne možemo financijski priuštiti potrebnu zdravstvenu skrb ili skrb koja nam treba nije dostupna u Hrvatskoj, ili se susrećemo s diskriminacijom i kršenjima ljudskih prava unutar zdravstvenog sustava. Jedan od temeljnih problema s kojima se trans osobe susreću je zaposlenje, a česta prepreka tome je pristup odgovarajućim dokumentima. Zbog dugotrajne, netransparentne procedure ljudi godinama ne mogu naći posao, a kamoli ako na to sve osoba ne izgleda kao tipična cis (osoba čiji se rodni identitet uklapa u društveno konstruirane norme određene spolom, op. a.) žena ili cis muškarac, ili se možda radi o osobi koja i nije muškarac ili žena - objašnjava Ari Kajtezović.
Na pitanje koje su moguće posljedice ove rasprave po sam Centar, ali i za cijelu feminističku scenu, Dorotea Šušak odgovara da ovu krizu vidi kao priliku za novu organizaciju, konceptualizaciju i izrastanje progresivnog sadržajno-programskog tkiva, kao i priliku za nove institucionalno-suradničke programe.
- Centar je oduvijek bio mjesto pluralizma feminističke misli, a danas, u trenucima zdravstveno-ekonomske krize koja produbljuje socijalne konflikte i dodatno uzurpira svojim sve olakšanijim ulaskom u agresiju socijalnog tkiva, moramo biti otvoreniji negoli ikada do sada. Navedeno predstavlja veliku i longitudinalnu odgovornost jer unutarnja raslojavanja valja motriti pažljivo i biti njihov angažirani sudionik/ca. Važno je uvijek imati na umu kako jedino sinergijom aktivističko-feminističke i žensko-solidarne volje možemo mijenjati razarajući nam kontekst - govori novoizabrana izvršna direktorica Centra za ženske studije.
Za Arija Kajtezovića je pozitivno što se o trans isključivom feminizmu u Hrvatskoj napokon počelo javno govoriti i što se stvara prostor za feminističku solidarnost da se zajedničkim snagama iskorijene isključivosti unutar pokreta.
- Vidimo ovo kao priliku da se TIRV osobe direktnije uključe u feministički pokret, jer temelj trans, interspolne i kvir/rodno varijantne borbe je upravo pitanje roda i spola, kao što je slučaj i kod ženske borbe. Nema feminizma bez TIRV aktivizma, ni rodnog i spolnog oslobođenja od patrijarhata bez oslobođenja svih žena, trans, interspolnih i kvir/rodno varijantnih osoba - zaključuje Ari Kajtezović.
