Svečanom akademijom i osvećenjem novoobnovljene crkve Rođenja presvete Bogorodice na Gavrinici, Srbi u Pakracu i njihovi gosti 20. i 21. septembra obilježili su crkveni praznik Malu Gospojinu koju slave već 300 godina i uzeli su je za krsnu slavu i dan Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pakraca. Uskoro će biti gotova i obnova sabornog hrama i Vladičanskog dvora u kome se nalazi i biblioteka s mnogo vrijednih izdanja.
Uz osvećenje crkve i liturgiju, koju je na sam praznik služio vladika pakračko-slavonski Jovan sa sveštenstvom eparhije, centralni dio obilježavanja bila je svečana akademija održana u gradskoj vijećnici, u kuriji Janković u Pakracu, kojoj su prisustvovali i potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga, zastupnica SDSS-a i zamjenica predsjednika SNV-a Dragana Jeckov, državni sekretar u Vladi Srbije Ivan Bošnjak, brojno sveštenstvo i drugi uvaženi gosti.
Nakon paroha pakračkog Đorđa Teodorovića, prisutnima se obratio vladika Jovan, ističući da stradanja i sudbina Srba liče na sudbinu Jermena (Armenaca), koji su se nakon turskog genocida raširili na sve krajeve planete. Zato Jermenska crkva blagosilja sva četiri kraja svijeta, rekao je i naglasio važnost obnove hramova rušenih 40-ih i 90-ih godina.
Centralni govor na akademiji imao je istoričar Čedomir Višnjić, podsjetivši da su u Pakracu Srbi dobar dio povijesti bili većinski narod i da je Pakrac - uz Dalj, Severin, Plaški, Dvor na Uni i druga mjesta - Srbima i pravoslavnoj crkvi mnogo značio, jer su tu bila sjedišta vladika.
- To je danas zaboravljeno. Ono što nas duboko sve podstiče na rad je nepravda prema našem narodu i brisanje iz istorijskih istraživanja i istorijskih rezultata, odnosno eliminacija naše zajednice iz istorije. Najradije bi nas uvrstili samo kao krivce, što nije pošteno i čemu se suprotstavljamo, rekao je Višnjić i podsjetio na historijat pravoslavlja i tri velike crkvene formacije u Slavoniji.
- Požeška mitropolija je djelovala u vrijeme dok su Turci još bili u Slavoniji, a od nje je ostao samo manastir Orahovica. Marčanska eparhija povezana je s unijaćenjem koje je Austrija provodila svim sredstvima. Ipak, vladike su tada nastojale imati vezu s Pećkom Patrijaršijom. Vladika Petronije Ljubibratić uspostavlja Pakračku eparhiju, a kad je nakon velike seobe krajem 18. vijeka tu došao patrijarh, unijaćenje se ukida, rekao je Višnjić.
Komentirao je ocjenu nekih autora da je seoba bila greška.
- Izgubili smo što smo imali tamo odakle smo otišli, a ovdje nismo ništa dobili, a naš narod je činio značajan dio vojski zaraćenih strana. Ipak, Srbi u Hrvatskoj imaju jezično jedinstvo, iako niko nije radio posebno na tome. Stvara se i pakračka biblioteka, a tko jača biblioteku, radi bogougodnu stvar, rekao je.
- Priča krajiških Srba kreće u svim pravcima, uključujući i današnja ratišta. Mi imamo pravo na svoju istorijsku priču i istorijsku istinu i u tom smislu vladiki Jovanu dajemo podršku, zaključio je Višnjić.
Potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga zahvalila je vladiki, kao i ostalima koji usprkos teškoćama ostaju u ovim krajevima.
– Tko je ovdje sjedio dobro je razumio poruku; istina je ta koja oslobađa, istina je naš narod tjerala naprijed. Crkva nas je uvijek okupljala, a ako Bog da, nastaviće da okuplja i dalje, rekla je i naglasila veliki doprinos predstavnika srpske zajednice u obnovi.
Prisutnima se obratio i državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Vlade Republike Srbije Ivan Bošnjak, ističući spremnost na dalju pomoć ne samo u obnovi crkava, nego i šire, kao i na povezivanju općina i gradova Hrvatske i Srbije.
- U predvečerje praznika razgovarali su delegacija opštine Kule s rukovodstvom grada Lipika, koje je izrazilo želju da uspostavi saradnju sa opštinama iz Srbije kako bi zajednički realizovali određene prekogranične projekte, rekao je Bošnjak.
Zamjenik požeško-slavonske županice Nikola Ivanović rekao je da se već 300 godina zna koliko Srbima znači ovaj datum, kao i da je Pakrac počeo ekonomski razvoj zahvaljujući zalaganju pakračkih episkopa.
- Obilježavamo veliki događaj u istoriji grada i obnove hrama na Gavrinici jer se sjećamo liturgija pod otvorenim svodom, truda sveštenika i naročito Đorđa Teodorovića oko obnove. Živimo u vrijeme vladike Jovana koji je obnovitelj sjećanja na sve veliko što su započele naše vladike, ali prije svega na ono što je naš narod proživio. Zato stojimo uz našeg vladiku i stajaćemo uz njega, rekao je Ivanović.
Na kraju svečane akademije dodijeljene su i plakete VSNM-a Pakraca koje je podijelila predsjednica Vijeća Ana Romanić. Plaketu "Nikola Miljanić Ratar", nazvanu po istaknutom ekonomisti u bivšoj Jugoslaviji, dobio je dugogodišnji aktivist SNV-a Branko Jurišić zbog zasluga za reelektrifikaciju više sela pakračkog kraja. Plaketu "Slobodan Selenić" dobili su Milorad Pupovac i SNV zbog zalaganja za interese Srba, ukupne pomoći Srbima pakračkog kraja i doprinosa u izgradnji Srpske kuće kao mjesta za rad vijeća i prostora za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta Srba u Pakracu.
Za SNV nagradu je preuzela Dragana Jeckov.
- Znamo ceniti i znamo kroz šta moramo prolaziti iz godine u godinu. Hvala na velikoj časti, a u ime SNV mogu reći da dok ga budemo mi vodili, biće onako kako se dogovorimo. Mi prečani se znamo dogovarati, rekla je.
Plaketu "Episkop Miron Nikolić" dobio je dugogodišnji pakrački paroh protojerej-stavrofor Đorđe Teodorović za svoju službu i veliki rad oko obnova srpskih crkava i drugih objekata u pakračkom kraju. Teodorović, koji odlazi na službu u Daruvar, dobio je u znak priznanja i sliku. Na liturgiji u crkvi na Gavrinici jednu od gramata dobio je i Nikola Ivanović.
U kulturno-umjetničkom dijelu akademije nastupili su hor Bogoslovije iz Sremskih Karlovaca, etno-grupa Dar iz Banjaluke i pjevačka grupa Prosvjetinog pododbora Pakrac-Lipik.
U okviru proslave Male Gospojine u Srpskoj kući postavljene su izložbe starih fotografija "Doprinos Srba u Pakracu" i "Stvaranje etno zbirke Srba pakračkog kraja" koje bi po Ivanovićevim riječima osnova za proučavanja kulture i tradicije tog kraja.
Ostale fotografije možete pogledati u fotogaleriji.