Kako privući mlađe čitatelje i novinare, koje su neiskorištene mogućnosti suradnje te uloga žena u manjinskim medijima, dio su tema o kojima se raspravljalo na okruglom stolu "Glasilo nacionalne manjine – ključni čimbenik za očuvanje kulturnog identiteta". Na događaju, koji je u četvrtak u organizaciji udruge ruske nacionalne manjine SARUS i Zbora novinara medija nacionalnih manjina održan u Novinarskom domu, okupili su se urednici i novinari desetak različitih manjinskih zajednica. Sve ih je pozdravila Katarina Todorcev Hlača iz SARUS-a.

- Svaka nacionalna manjina ima svoj medij, neke i više njih. Svi radimo novinarski posao s istim ciljem, dijelimo slične probleme i izazove, ali se većina nas sve do danas nije upoznala. Želja nam je da razmotrimo različite mogućnosti suradnje i oživimo rad Zbora novinara manjinskih medija koji djeluje pri Hrvatskom novinarskom društvu. Zbog toga smo, povodom 20. obljetnice osnivanja Savjeta za nacionalne manjine RH, organizirali ovaj događaj – rekla je Todorcev Hlača.

U ime Savjeta, koji je podržao organizaciju okruglog stola, okupljenima se obratio Danilo Ivezić.

- Zadovoljstvo mi je što raspravljate o jednoj od suštinskih zadaća udruga nacionalnih manjina u smislu očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta. Riječ je o tematici koja je i meni bliska jer sam dugo godina bio glavni urednik glasila crnogorske manjine. Želim podsjetiti da je Savjet za nacionalne manjine u 2022. godini sufinancirao 67 programa informiranja i 68 programa izdavaštva. Iz iskustva znam da uložena sredstva nisu dostatna – rekao je Ivezić.

Podsjetio je da je aktualna kriza, koja je utjecala i na poskupljenje tiskarskih usluga, dodatno otežala redovno publiciranje medija.

- Drago mi je što često uspješno rješavate dilemu pred kojom se nalazi svaki medij nacionalnih zajednica: da li da se okrene izdavanju biltena ili pravom, informativnom sadržaju. Važno je da manjinsko izdavaštvo ne bude samo namijenjeno pripadnicima naših zajednica, nego najširem društvu – dodao je Ivezić i podsjetio da je Savjet na svojoj posljednjoj sjednici donio odluku o izmijeni kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije.

Udruge koje izdaju medije tako će ubuduće više novca moći uložiti u izradu i održavanje web stranica, a povećan je i dosad propisan iznos za karticu novinarskog teksta, grafičko uređivanje i fotografiranje.

Na važnost međusobnog umrežavanja, i to s ciljem što boljeg ispunjavanja uloge prezentera različitih manjinskih zajednica, ukazao je i Nenad Jovanović, novinar Novosti i v.d. predsjednik Zbora novinara medija nacionalnih manjina HND-a.

- Nema svaka manjina iste probleme. Ne računajući egzistencijalne izazove svakog od nas kao pojedinca, položaj starih, predratnih manjina kao što su Česi, Slovaci, Mađari i Talijani, razlikuje se od položaja novih manjina koje su to postale nakon što su u bivšoj državi imale status naroda. Riječ je o specifičnostima s kojima se prije svega suočavaju Srbi i Romi. Konačno, mediji nekih manjina reagiraju i na situaciju u Evropi koja se tiče njihovih sunarodnjaka, kao što je to slučaj s ukrajinskima – rekao je Jovanović.

Iako se manjinski listovi i časopisi razlikuju, dodao je on, svi oni imaju jedinstven zadatak i očekivanja od nacionalnih zajednica, ali i društva u cjelini.

- Činjenica da je državna politika barem prema financiranju medija i drugih programa nacionalnih manjina bila korektna, a po naznakama će takva i ostati. O tome svjedoči i uzlazni rast sredstava koja se izdvajaju za programe kulturne autonomije. To je i nama obaveza da kvaliteta onoga o čemu izvještavamo bude što jača i da otvaramo teme i predstavljamo stavove koje drugi mediji ne žele – istaknuo je Nenad Jovanović.

Uz bugarsku, makedonsku, češku, rusku, romsku, albansku i bošnjačku, svoju izdavačku djelatnost predstavila je i srpska manjina, i to kroz prezentaciju društvenog magazina Srpskog demokratskog foruma Nada koji izlazi kao podlistak Novosti. Kako je objasnila Tamara Opačić, urednica Nade, riječ je o magazinu prvenstveno namijenjenom ženama koji je u prvih godinu dan izlaženja napravio svojevrstan zaokret kako u manjinskom, tako i mainstream novinarstvu.

- Na taj put smo se odlučile jer su pripadnice manjinskih zajednica često izložene dvostrukoj diskriminaciji, onoj po rodnom i nacionalnom ključu. U dobrom dijelu medija vodeće uloge, one uredničke, kolumnističke i komentatorske, dodijeljene su muškarcima, pa Nada, u kojoj kolumnu i sportsku rubriku drže žene, predstavlja rijetku iznimku – rekla je Opačić.