Novosti

Politika

Visoki kazneni sud odbio dokaze protiv Miloševića

Visoki kazneni sud nije precizirao o kojim se USKOK-ovim dokazima radi, ali ih je nazvao "nedorečenima i nepreciznima"

Large milosevic boris

Boris Milošević (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Visoki kazneni sud (VKS) ukinuo je odluku kojom je zagrebački Županijski sud zakonitima proglasio USKOK-ove dokaze protiv četvorice bivših ministara koji su osumnjičeni za korupciju, javlja agencija Hina.

Optužnicom koju je Uskok podigao krajem listopada prošle godine obuhvaćeni su bivši HDZ-ovi ministri Darko Horvat, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te nekadašnji potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević iz SDSS-a te županjski gradonačelnik Damir Juzbašić.

Prizivni sud je, ne navodeći identitete okrivljenika, priopćio da je rješenje Županijskog suda u Zagrebu ukinuto po službenoj dužnosti iz formalnopravnih razloga. ''Zbog toga se VKS nije upuštao u razmatranje žalbenih navoda okrivljenika te su njihove žalbe bespredmetne'', stoji u priopćenju suda.

VKS je pojasnio da prvostupanjski sud nije precizirao o kojim se konkretno dokazima radi te da se iz takve ''nedorečene i neprecizne'' izreke pobijanog rješenja ne vidi u odnosu na koje konkretne dokaze je donesena odluka o neizdvajanju, ''jer upućivanje na točku optužnice, a da pritom isti nisu konkretizirani nije pravilno''.

Riječ je o ukupno 310 dokaza za koje prvostupanjski sud nije obrazložio svoje razloga za odbijanje svakog pojedinačnog dokaza, već je te dokaze grupiralo prema razlozima zbog kojih su osporavani.

Apelacijski sud smatra i da je u izreci rješenja o izdvajanju ili neizdvajanju dokaza potrebno posve precizno i jasno navesti te točno naznačiti onaj sadržaj materijalnog ili personalnog dokaza o kojem je Županijski sud donio odluku kada je odlučivao o prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza.

VKS je ocijenio i da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva te se zbog navedenih nedostataka i takve izreke rješenje ne može ispitati pa upućuje prvostupanjski sud da u ponovljenom postupku otkloni ''bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem na način da će po potrebi pozvati branitelje da preciziraju dokaze koje predlažu izdvojiti iz spisa i iz kojih razloga''.

O osnovanosti optužnice protiv bivših ministara i gradonačelnika Županje optužno vijeće počelo je raspravljati nakon što je postupak protiv njih razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika koji su krajem prošlog prosinca priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.

Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici - nastavlja Hina - osuđenoj na 11 mjeseci zatvora što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje te bivšem državnom tajniku Velimiru Žunecu osuđenom na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje.

Njih troje teretilo se za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije.

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, Uskok tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna. Uz Horvata, Mandac, Žuneca i Mišković u tom su kraku slučaja Uskokovom optužnicom obuhvaćeni i Tolušić te Milošević, jer je dio novca dodijeljen pripadnicima srpske nacionalne manjine. Iz Horvatovog slučaja proizašla istraga protiv Aladrovića

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više