Ono što nije uspjelo aferi Borg i svemu što je pratilo propast Agrokora, pošlo je za rukom tokaru Neletu i klesaru Zeki! Namjerno karikiramo, ali dosadašnji rezime cijele priče (tekst pišemo u srijedu ujutro) vezane uz subotnje privođenje sada već bivšeg ministra Darka Horvata i pokretanje istrage protiv potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, nekadašnjeg ministra Tomislava Tolušića, Horvatove bivše pomoćnice Ane Mandac, državnog tajnika Ministarstva regionalnog razvoja Velimira Žunca i ravnateljice Uprave za potpomognuta područja Katice Mišković, daje nam dovoljno materijala za pretjerivanje. Čini se da su jedan tokar, vlasnik obrta Nele – turbo servis iz Negoslavaca i klesarska tvrtka Zeko Dvor j.d.o.o iz Matijevića kraj Dvora, zajedno sa još 18 sličnih malih poduzeća i obrta, doveli do prvorazrednog političkog skandala, prvog privođenja aktivnog ministra u samostalnoj Hrvatskoj i (zamalo) srušili vladajuću većinu. Sve se to odigralo zbog 2,66 milijuna kuna. Ako se vratimo na usporedbu s Agrokorom čiji su poslovni krah pratile stotine milijuna kuna potrošenih samo na troškove savjetnika i nikad do kraja utvrđenu štetu za državni proračun, male dobavljače i dioničare, reklo bi se tričav, gotovo bagatelni iznos.
U izjavama novinarima koje su dali prethodnih dana, vlasnici poduzeća i obrta koji su dobili potpore negirali su bilo kakvu povezanost s Miloševićem, demantirajući da su tražili da itko za njih intervenira
Ipak, kako to često biva, zna se dogoditi da se različite okolnosti slože pa jedna kap prepuni odavno punu čašu vode. Sve češće afere, politički sukobi s opozicijom i unutarstranačkim oponentima, samostalna ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, iskazi bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac i mobitel prepun sumnjivih poruka koji je USKOK oduzeo ionako u istrazi razgovorljivoj Ani Mandac, koja već ima sličnu optužnicu u aferi Vjetroelektrane, doveli su premijera Andreja Plenkovića do vidne nervoze u zadržavanju postojeće ili sklapanju nove parlamentarne većine koja će održati njegovu Vladu. Dodatnu brigu ima i zbog najava da će se na optužnici USKOK-a vrlo brzo naći i još jedan ministar – Josip Aladrović, koji vodi sektor rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Mediji tvrde da su u mobitelu Ane Mandac pronađene poruke koje ga teško kompromitiraju, iz vremena prije 2019., kada je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje gdje je, navodno, nezakonito zapošljavao ljude i pomagao određenim kandidatima da dobiju posao šaljući im pitanja da se pripreme na natječaj. Aladrović je takve tvrdnje demantirao.
Da se vratimo na sporni natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je doveo do afere, a čiji puni naziv glasi "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina za 2018. godinu". Raspisan je s ciljem podjele bespovratnih potpora na području 117 jedinica lokalne samouprave u 15 županija gdje manjine čine više od pet posto stanovništva. Za podjelu novca iz ovog programa, koji podsjeća na kohezijske fondove Europske unije pokrenute s ciljem pomoći slabije razvijenim državama članicama, bilo je predviđeno 7,5 milijuna kuna raspoređenih u iznosima od minimalno 50 do maksimalno 200 tisuća kuna. Za provedbu je bila zadužena spomenuta Horvatova pomoćnica Ana Mandac. USKOK istražuje rebalansom dodatno osigurana 2,66 milijuna kuna. U program su uključene firme i obrti iz općina i gradova poput Krnjaka, Vojnića, Slunja, Vrhovina, Udbine, Jagodnjaka, Darde, Lipika, Knina, Biskupije…
Ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)
U kaznenoj prijavi protiv Horvata stoji da je šestero osumnjičenih od studenog do prosinca 2018. sudjelovalo u podjeli novca tvrtkama za koje su bili "osobno zainteresirani" premda su znali da "ne ostvaruju pravo na dodjelu bespovratnih sredstava" te im time pribavili "znatnu nepripadnu korist, unatoč upozorenjima stručnih službi o nezakonitosti dodjele bespovratnih sredstava bez ikakvih kriterija i mimo Programa". Pokušali smo od Ministarstva doznati koji su obrti i tvrtke u okviru redovnog programa dobili predviđenih 7,5 milijuna kuna, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor na to pitanje pa ćemo ovdje navesti samo one koji su ušli u USKOK-u sumnjivi dio programa, a za koje biste teško ikada čuli osim ako vas put nanese u neki zabačeniji dio Hrvatske pa vam pukne guma ili odlučite svratiti na pečeno meso, a dovele su gotovo do pada Vlade. Dakle, u kaznenoj prijavi protiv Horvata stoji da je on bio "osobno povezan" i "osobno zainteresiran s obzirom da se radi o gospodarskim subjektima s područja Međimurske županije" te da je tražio da novac dobiju Klesarska radionica Željka Kovača (potpora od 133,6 tisuća kuna), Dors projekt (199,8 tisuća kuna), Eko kotor (199 tisuća kuna) i Domus interijeri (194,4 tisuće kuna). Tomislav Tolušić lobirao je kod Horvata za dvije tvrtke s kojima je osobno i poslovno povezan – Cestogradnja (199,9 tisuća kuna) i Megamont (197,3 tisuće kuna). Državni tajnik Velimir Žunac kontaktirao je Anu Mandac zbog poduzeća iz njegove Bjelovarsko-bilogorske županije. To su Popović graniti (100 tisuća kuna), Tex (150.000 kuna) i Tiliaexport (155,6 tisuća kuna). Ravnateljica Katica Mišković istražuje se zbog utjecaja na Anu Mandac da zbog njene "osobne povezanosti s odgovornom osobom" potporu dobije Metalkov MB (100 tisuća kuna), Anu Mandac izravno zbog obrta GP mont (80 tisuća kuna), a zasad neutvrđene osobe traži se zbog traženja potpora za poduzeće Vrške (200 tisuća kuna) i Tesarski obrt Marka Banovića (85 tisuća). Potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića USKOK tereti zbog poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, a veže ga se za tvrtke Interijeri Kabić iz Knina (100 tisuća kuna), Edition automehaničarski obrt iz Vukovara (50 tisuća kuna), ugostiteljski obrt Braco iz Srba (100 tisuća kuna), Nele – turbo servis iz Negoslavaca (100 tisuća kuna), Fila iz Voćina (100 tisuća kuna), Halupa iz Daruvarskog Brestovca (100 tisuća kuna) i Zeko Dvor iz Matijevića kraj Dvora (100 tisuća kuna). U izjavama novinarima koje su dali prethodnih dana, vlasnici tih poduzeća i obrta negirali su bilo kakvu povezanost s Miloševićem, demantirajući da su tražili da itko za njih intervenira. "U šoku sam. Izašao je natječaj, aplicirao sam i dobio poziv da dođem potpisati. Novac sam utrošio namjenski. Gospodina Miloševića znam samo s televizije", kazao je Mihajlo Oreščanin iz Edition automehaničarskog obrta. Mile Zečević iz tvrtke Zeko dvor iz Dvora, rekao je gotovo isto: "Predao sam projekt i dobio pare. Tražio sam 101.000, nek' dobiju i drugi... Za taj sam novac kupio mašine. Otkud bih ja poznavao Borisa Miloševića? Ne znam ni tko je to", dok je Nenad Pavić, vlasnik obrta Nele – turbo servis iz Negoslavaca, rekao ovo: "Sve je to napumpano. Mi smo izradili elaborat, tražili 200.000 i dobili pola od toga, bez bilo kakvih intervencija sa strane. Ne poznajem ni Horvata, ni onog Miloševića, ni onu ženu koju spominju. Ja sam se regularno javio na natječaj, imao sam sve papire. Ekipa iz Lovasa mi je napravila projekt za 2000 kuna. Sve je legalno, imam račune za sve što sam potrošio. Zvali su me iz Ministarstva da potpišem kad je natječaj bio gotov i to je sve što znam", kazao je Pavić za portal Index, naglasivši da razmišlja da uzme advokata i tuži odgovorne jer se ni kriv ni dužan našao usred ove afere.
Cijeli je slučaj zastupnicima s desnice poslužio za još jedan obračun sa Srbima pa su se tako opet spominjali 1991. godina, Vukovar, ratni zločini i kolektivna krivnja srpskog naroda za rat
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kazao je u ponedjeljak da je Milošević dao mandat potpredsjednika Vlade na raspolaganje premijeru. Također je objasnio da se Milošević u skladu sa zakonom zalagao da preko programa novac dobiju tvrtke i obrti iz svih dijelova Hrvatske, a ne samo određenih područja, kao i da budu zastupljeni pripadnici svih manjina, a ne da se dogodi da najbrojnija među njima bude najmanje zastupljena. Suočeni s velikim brojem prijava, objasnio je Pupovac, u SDSS-u su problem ravnomjerne i nacionalne i regionalne zastupljenosti mislili riješiti preraspodjelom sredstava u okviru programa, ali su se u Ministarstvu odlučili preko rebalansa zatražiti dodatna sredstva iz proračuna, kao i da je cijeli proces kontroliralo Povjerenstvo. Upozorio je da su područja na kojima žive predstavnici manjina devastirana i zapostavljena, da u brojnim dijelovima još uvijek nema struje i vode, kao i da je osnovni zadatak srpskih predstavnika da smanje tu nejednakost u odnosu prema ostatku Hrvatske. S osnovnim ciljevima "rasta i razvoj poduzetništva, tehnološkog unapređenja i jačanja konkurentnosti te uravnoteženog regionalnog razvoja", kako je navedeno u programu, ovaj natječaj trebao je tome pomoći. "Dođite u Lapac ili Dvor. Tamo ne možete vidjeti obrtnika, nemate gdje nešto pojesti, nemate majstora za pozvati u kuću ako se nešto pokvari", objasnio je Pupovac.
Osnovno pitanje je, naravno, vezano uz kriterije raspodjele novca. Ako ih je, kako je kazao predsjednik Reformista Radimir Čačić, Ministarstvo postavilo tako da ne dobiju novac oni koji su ga trebali dobiti, a dobiju oni koji nisu trebali, onda program nije ispunio svrhu. "Posebno kad su HDZ-ove Vlade znaju biti takvi kriteriji", komentirao je Čačić, podsjećajući da je u jednoj od SMS poruka, koju su objavili mediji, Milošević upravo ukazivao na to da novac neće dobiti oni koji bi trebali. "Ako su kriteriji promijenjeni, a ljudi su pod kriterijima dobili novac, u tome nema ništa sporno. Ako kriteriji nisu izmijenjeni, ma kako bili loši, to je protuzakonito", rekao je Čačić.
Milorad Pupovac brani Miloševića (Foto: Davor Javorović/PIXSELL)
Preko društvenih mreža u ponedjeljak se javio i Milošević koji je napisao da je kao tadašnji saborski zastupnik nacionalnih manjina radio sve po zakonu i štitio njihove interese. Angažirao je odvjetnika Antu Nobila kao advokata u istrazi koja se vodi protiv njega. Nobilo je kazao da je Milošević dobio rješenje o istrazi koje nije pravomoćno, s obzirom da traje žalbeni postupak nakon čega će se znati hoće li doći do kaznenog postupka, kao i da se treba ispitati 28 svjedoka. Prema njegovim tvrdnjama, suoptuženici USKOK-a u ovom predmetu su Horvat i Mandac, dok su ostali okrivljeni kao poticatelji na počinjenje kaznenog djela. Nobilo je dodao da je Milošević bio svjestan da su sporne tvrtke bile ispod crte na tablici dobitnika, ali da mu je u Ministarstvu rečeno da će se proširiti broj tvrtki koje će dobiti novac na natječaju i to najvjerojatnije novim sredstvima, kao i da nije znao hoće li se pritom poštivati poredak na listi. "Samo je znao da će se dodjeljivati sredstva i onima ispod crte jer je sredstava bilo još", ističe Nobilo, dodajući da nije istina da je Milošević bio taj koji je poticao, premda je načelna primjedba bila da na listi nema Srba, nego da je poticaj došao iz Ministarstva iz kojeg su od njega tražili da pošalje još 15 tvrtki i obrta, što je kasnije srezano na sedam. Zaključio je da Milošević nije imao nikakvog osobnog interesa niti je te ljude poznavao.
Osim Pupovca i SDSS-a, u razgovoru s premijerom iza Miloševića stali su i drugi zastupnici nacionalnih manjina. "U SDSS-u nećemo dozvoliti da časni ljudi poput Miloševića budu izvrgnuti blaćenju. Kažem to i zbog toga što kao njegov dugogodišnji suradnik znam da je on zadnji čovjek koji bi sebe ili nekoga drugoga doveo u nedjelo. Postoje ljudi u svim vremenima i prostorima, pa i u ovom današnjem vremenu i prostoru, koji zagovaraju ravnopravnost i zakonitost za one o čijoj ravnopravnosti nitko ne brine i čija zakonita prava malo tko priznaje. Oni zagovaraju ravnopravne uvjeta života sa strujom, vodom, putevima, OPG-ovima, obrtom bez diskriminacije po etničkoj, vjerskoj i političkoj osnovi za one koji te uvjete na nekom prostoru nemaju, kao što nema na većini prostora na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina, uključujući i Srbe. Tako se otklanja ne samo neravnopravnost i nezakonita diskriminacija, već jača mir i povjerenje među ljudima od kojih su mnogi ratni stradalnici. Ljudi koji to rade ovdje i sada zovu se Milošević, Boris Milošević", kazao je Pupovac u srijedu u Hrvatskom saboru, gdje je cijeli slučaj zastupnicima s desnice poslužio za još jedan obračun sa Srbima pa su se tako opet spominjali 1991. godina, Vukovar, ratni zločini i kolektivna krivnja srpskog naroda za rat, a najdalje je otišao Nikola Grmoja (Most) koji je zatražio od institucija da privedu i Milorada Pupovca.
Inače, nije nevažno znati, u Republici Hrvatskoj u 2018. godini ukupno je podijeljeno čak 14,8 milijardi kuna poticaja i potpora od čega je Ministarstvo gospodarstva, koje je tada vodio Horvat, dodijelilo 146 milijuna kuna malih, de minimis potpora u obliku subvencija malim i srednjim poduzetnicima, u okviru kojih je i ovaj program. On je, premda niske financijske težine od jedva 0,018 posto u odnosu na ukupne, uspio zaljuljati cijelu Hrvatsku.
