Pred Županijskim sudom u Zagrebu USKOK je podignuo optužnice protiv bivših ministara Darka Horvata, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Osim njih, na USKOK-ovoj listi nalaze se i Horvatova bivša pomoćnica Ana Mandac, bivši državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Velimir Žunac, bivša ravnateljica Uprave za potpomognuta područja Katica Mišković i bivši gradonačelnik Županje Damir Juzbašić.
Kako je objavio USKOK, nakon što je javnost o podizanju optužnice obavijestio portal N1 televizije, osmero hrvatskih državljana tereti se zbog počinjenja kaznenih djela zloupotrebe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zloupotrebi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Podsjetimo da je istraga pokrenuta zbog sumnje u navodno pogodovanje u okviru programa "Razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina" za 2018. godinu. Horvata se tereti da je Anu Mandac zadužio radi svog osobnog interesa, a na traženje drugih, da se bespovratna sredstva podijele neovisno o ispunjavanju uvjeta i ostvarenim bodovima. Tako izabranim gospodarskim subjektima, tvrdi USKOK, dodijelio je ukupno 2,66 milijuna proračunskih kuna, iako nisu ostvarivali prava na njih. Horvata i Anu Mandac, kao i Aladrovića i Juzbašića, spominje se i u dijelu optužnice vezane za pogodovanje prilikom zapošljavanja u HZMO-u.
Uz još troje optuženih, Miloševića se tereti da je sudjelovao u slaganju tablice s imenima tvrtki i obrta te njima pripadajućim iznosom, koju je Horvat potpisao i na osnovu koje je isplaćen novac.
Prošli tjedan Jutarnji list objavio je dijelove obrane osumnjičenih. Milošević je, tvrdi Jutarnji, objasnio da je program za pomoć nerazvijenim krajevima i nacionalnim manjinama, koje žive u tim krajevima inicirao SDSS. Zbog toga su predlagali da se prilikom odlučivanja boduje i nacionalnost, što nije prihvaćeno. Na kraju je ostala tek odredba da se bespovratni novac dijeli na područjima gdje živi više od pet posto manjinaca.
Međutim, na popisu dobitnika praktički uopće nije bilo Srba zbog čega su u SDSS-u negodovali i zatražili da se smanji iznos dodjele po obrtima, kako bi se povećao broj korisnika potpore. S tim ciljem je i poslao popis 40 perspektivnih obrta i tvrtki koji su se javili na natječaj, pazeći pritom i na njihovu regionalnu pripadnost. Kasnije su osigurana dodatna sredstva koja su podijeljena manjinskim firmama.
Prema USKOK-ovoj istrazi, Miloševića se teretilo za navodno pogodovanje tvrtki Interijeri Kabić iz Knina (100 tisuća kuna), Edition automehaničarskom obrtu iz Vukovara (50 tisuća kuna), ugostiteljskom obrtu Braco iz Srba (100 tisuća kuna), Nele – turbo servisu iz Negoslavaca (100 tisuća kuna), Fili iz Voćina (100 tisuća kuna), Halupi iz Daruvarskog Brestovca (100 tisuća kuna) i Zeki Dvoru iz Matijevića kraj Dvora (100 tisuća kuna) čiji su vlasnici redom negirali bilo kakvu povezanost s Miloševićem.
Radi se, dakle, o više nego skromnim iznosima u usporedbi s onima koji se spominju u uobičajenim aferama o izvlačenju novca iz proračuna ili državnih tvrtki. I ne samo to. Isti program, "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina" za ovu godinu raspisan je uz puno jasnije kriterije: mogli su se javiti obrtnici, tvrtke i zadruge u većinskom vlasništvu pripadnika nacionalne manjine (više od 50 posto) ili da zapošljavaju manjince. Dakle, upravo onako kako su Milošević i SDSS tražili, jer program namijenjen potpori manjini u kojem sve dobiva većina, nema puno smisla, ma koliko smo svi navikli na to.
