Stanje ženskih ljudskih prava u današnjoj Hrvatskoj bila je tema nedavne tribine koju je u Zagrebu organizirala Ženska mreža Hrvatske i na kojoj su istaknuta četiri najproblematičnija polja: pogođenost žena na tržištu rada ekonomskom krizom, nasilje u obitelji, nedostatna politička moć žena i obrazovanje. Zabrinjava i pad Hrvatske sa 16. na 59. mjesto ljestvice rodne ravnopravnosti Svjetskoga gospodarskog foruma. O svemu tome razgovarali smo s Višnjom Ljubičić, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova.
Različiti oblici diskriminacije
Odbor Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena uputio je Hrvatskoj, uz neke pohvale, i 167 preporuka, od čega se 24 odnose na partnersko i obiteljsko nasilje: stvari se očito mijenjaju, ali sporo?
U 2014. ponovno bilježimo pad broja prekršajnih djela obiteljskog nasilja, i to za desetak posto. Iako nema podataka o uzrocima toga pada, zaključujem da mu su mu pogodovali poboljšan zakonodavni okvir, brže i djelotvornije djelovanje policije te usvajanje Protokola o zaštiti od nasilja u obitelji. No iz iskustva znam da i dalje, u određenoj mjeri, ta prekršajna i kaznena djela žrtve toleriraju i ne prijavljuju. Dok bilježimo kontinuirani pad broja prekršajnih djela nasilja u obitelji, razvidan je porast broja kaznenih djela s elementima nasilja u obitelji i broja žrtava, koji je u 2014. za 276 osoba (23,9 posto) bio veći od onoga u 2013. godini. Taj trend dokazuje značajnu i ozbiljnu fizičku i spolnu ugroženost žena od strane bliskih muškaraca. Ti alarmantni podaci zovu na hitno daljnje unapređenje sustava kažnjavanja, kampanju osvješćivanja javnosti (posebno muškaraca), ali i edukaciju policije i pravosuđa te rad na prevenciji nasilja u obitelji na svim društvenim razinama. Iz podataka se može zaključiti da su uglavnom muškarci, bliski članovi obitelji, počinitelji takvih prekršajnih i kaznenih djela te da nasilje u obitelji, premda u padu u prekršajnoj sferi, postaje sve brutalnije. Tijekom 2014. počinjeno je ukupno 879 tjelesnih ozljeda, prijetnji i spolnih odnošaja bez pristanka, od čega više od 90 posto na štetu žena od strane bliskih im muškaraca. Ovakav trend brutalizacije obiteljskog nasilja nerijetko može prouzročiti i najtragičniju posljedicu – ubojstvo bliske osobe.
Iz vašeg Izvješća o radu za 2014. proizlazi da je najviše zaprimljenih pritužbi bilo iz područja rada i zapošljavanja, čak 69,6 posto, i da su se najviše žalile žene. Na što su se pritužbe najčešće odnosile?
Na različite oblike diskriminacije, najčešće na diskriminaciju temeljem trudnoće i materinstva, spolno uznemiravanje, uznemiravanje temeljem spola i nepovoljnije uvjete odlaska u mirovinu. Konkretno, poslodavci ne žele zaposliti trudnu ženu ili onu fertilne dobi, pa često prilikom zapošljavanja postavljaju zakonom zabranjena pitanja. Dalje, ženama zaposlenima na određeno vrijeme ne produljuje se ugovor koji ističe tijekom njihova bolovanja u trudnoći ili zbog rodiljnog/roditeljskog dopusta. Žene koje se vrate s roditeljskog dopusta nerijetko se kažnjava premještajem na drugo radno mjesto, najčešće s nižom plaćom ili sistematizirano za nižu stručnu spremu. Nešto manji broj žena požalio se na spolno uznemiravanje, koje počesto završi diskriminacijom temeljem spola, ako žena ne pristane na zahtjeve najčešće nadređene osobe, odnosno kad odbije spolni odnos.
Nepovoljniji tretman žena prilikom odlaska u mirovinu generira i Zakon o mirovinskom osiguranju koji poslodavci koriste kako bi se riješili starijih zaposlenica. Primijećeno je i da Hrvatski zavod za zapošljavanje ženama koje ostvare dob za odlazak u mirovnu a imaju status nezaposlenih osoba uskraćuje neka prava, obrazlažući da ta prava mogu ostvariti i kao umirovljenice, npr. redoviti mjesečni prihod, zdravstveno osiguranje i sl. Time starije žene isključuju s tržišta rada, što predstavlja dvostruku diskriminaciju.
Žene u politici
Što činite u vezi promicanja načela ravnopravnosti spolova u području političke participacije? Žene su i dalje značajno podzastupljene u Saboru, Vladi i državnim službama, a posebice u lokalnim predstavničkim tijelima i na višim, odlučujućim pozicijama?
Uoči proteklih izbora svim sam aktivnim strankama uputila preporuku da prilikom sastavljanja kandidacijskih lista obavezno primijene načelo ravnopravnosti spolova i na njih uključe najmanje 40 posto žena. Sukladno čl. 23 Zakona o ravnopravnosti spolova, i dalje ću pratiti pokreće li DORH po tom pitanju prekršajne postupke, a temeljem obavijesti Državnoga izbornog povjerenstva. Posljednjih godina bilježili smo pozitivan trend i postupno postizanje afirmacije žena u politici: nakon što je imenovana prva premijerka, i izbori za Europski parlament i predsjednički iznjedrili su ohrabrujuće rezultate. No na proteklim izborima nije nastavljen taj uzlazni trend: u osmi saziv Sabora izabran je najmanji postotak žena (15 posto) otkako je 2000. uveden parlamentarni sustav. Danas je evidentno da žene imaju podređene uloge u strankama, da obnašaju sekundarne funkcije i da ih najviše nedostaje u samom vrhu hijerarhije.
Odbor UN-a je zabrinut i zbog prevlasti tradicijskih i patrijarhalnih vrijednosti u školskom planu i programu, nedostatnog obrazovanja o ravnopravnosti spolova i neadekvatne edukacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju?
Resorno smo ministarstvo dosljedno upozoravali na tradicionalno-patrijarhalne, stereotipne i diskriminirajuće sadržaje u nastavnim programima i udžbenicima. Kontinuirano ističemo važnost uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole kao obaveznog predmeta: u listopadu sam od MZOS-a zatražila očitovanje o razlozima odustajanja od njegova uvođenja na početku tekuće školske godine. Odgovor još nismo dobili, pa upit planiramo ponoviti nakon formiranja nove vlade. Smatram da se uvođenjem zdravstvenog odgoja (kao obveznog nastavnog predmeta u osnovnim i srednjim školama) na pozitivan način doprinijelo odgoju i obrazovanju za ravnopravnost spolova te da je edukacija o spolnom i reproduktivnom zdravlju u okviru četvrtog modula (pod nazivom ‘Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje’) integrirana na primjeren način. Može se jedino prigovoriti razmjerno malom broju nastavnih sati namijenjenih zdravstvenom odgoju.
