Prošlog petka održan je ‘prvi neformalni sastanak’ zemalja članica Evropske unije nakon britanskog referenduma o njezinu napuštanju, pa je kao takav bio zamišljen da u smjeru građana pokuša zračiti slogom i snagom. Ipak, čini se da nitko nije vjerovao da bi se to zaista moglo dogoditi, naročito nakon što su krajem kolovoza njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Matteo Renzi nakon sastanka na vrhu upriličili bizarnu konferenciju za novinare na nosaču aviona ‘Giuseppe Garibaldi’ koji je plutao napuljskim akvatorijem. Osim što su izgledali kao da ih jedino okruženost morem može držati na okupu, htjeli su poručiti da su upravo njih troje točka oko koje bi se ubuduće trebao okretati proces odlučivanja u Uniji, a militaristički dekor govorio je da je upravo tema zajedničke sigurnosne i obrambene politike ono što ih najviše zanima.
U tom stilu odvijao se i sastanak u Bratislavi, gdje se najviše zborilo o suradnji na polju unutarnje i vanjske sigurnosti i obrane te borbi protiv terorizma. Na temu Brexita zaključeno je da se o njemu neće pregovarati dok Velika Britanija, čija premijerka nije bila pozvana, ne aktivira članak 50. Lisabonskog ugovora, te da će Britanci morati prihvatiti princip slobodnog kretanja ukoliko žele pristup zajedničkom tržištu. Budući da je sastanak u Bratislavi dio takozvanog plana Bratislava Road Map, koji bi u ožujku sljedeće godine, na 60. godišnjicu Rimskih ugovora, trebao kulminirati novom vizijom Evropske unije, sudionici se nisu žurili donositi službene zaključke, već su još malo popričali o osnivanju zajedničkog vojnog stožera, kontroli tursko-bugarske granice i uvođenju elektronskih viza, a našli su i nešto vremena za temu nezaposlenosti mladih.
Ministar vanjskih poslova Luxembourga Jean Asselborn optužio je Mađarsku da izbjeglice tretira ‘gore od divljih životinja’. Iz Mađarske su mu službeno odgovorili da ‘grofovija koja velikim korporacijama pomaže da izbjegnu plaćanje poreza’ nije pozvana da ih kritizira
Matteo Renzi odbio je održati zajedničku press konferenciju s njemačkim i francuskim predstavnicima, nezadovoljan njihovim stavovima oko imigracije i ekonomije, a za šou oko teme izbjegličke politike pobrinuli su se predstavnici takozvane Višegradske skupine. Mađarski premijer Viktor Orban evropsku imigrantsku politiku nazvao je ‘autodestruktivnom i naivnom’, dok je predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk još i prije samita svoju zemljakinju, poljsku premijerku Beatu Szydlo, zamolio da prestane napadati EU i držati mađarsku stranu. Orban, koji je zajedno s predstavnicima Poljske, Češke i Slovačke već ranije odbio uvesti takozvane izbjegličke kvote koje je izračunala Evropska komisija, u Bratislavi je potvrdio da oni ostaju pri svome, štoviše, da će Višegradska skupina uskoro predstaviti vlastiti plan za rješavanje izbjegličke krize i da će to biti ‘važan trenutak za budućnost te četiri zemlje’.
Neformalni vođa istočnoevropske unutarnje opozicije time je još jednom potvrdio da ove zemlje nemaju namjeru prestati izazivati njemačko-francusku dominaciju. Nakon što je prije dvije godine lansirao svoj koncept ‘neliberalne demokracije’ kao novog ekonomsko-političkog sustava kojemu teži, tjedan uoči sastanka u Bratislavi on i Jaroslaw Kaczynski, predsjednik vladajuće stranke u Poljskoj, konstatirali su da je Brexit stvorio idealne uvjete da se u Evropi provede ‘kulturna kontrarevolucija’. Viktor Orban, drugim riječima, ne radi ništa drugo osim što sije destrukciju, kako u Mađarskoj gdje je pod svoju čizmu stavio sva tijela vlasti, neovisne institucije, civilno društvo i medije, tako i izvan nje, gdje mu je izbjeglička kriza došla kao poručena za širenje ksenofobije na susjedne zemlje.
Mađarski je premijer odlučio raspisati referendum o useljenju nemađarskih građana, koji će se održati 2. listopada. Iz proračuna će se platiti i tiskanje i distribucija čak 4,1 milijun propagandnih brošura u kojima se Mađare straši terorizmom, gubitkom radnih mjesta i identiteta…
Prošle je godine izbjeglice dočekao vodenim topovima, suzavcem i žilet-žicom, a ilegalni ulazak u zemlju kriminalizirao do te mjere da su iz organizacije Human Rights Watch (HRW) upozorili da Mađarska krši sve međunarodne norme o tretmanu izbjeglica. Ministar vanjskih poslova Luxembourga Jean Asselborn u nedavnom intervjuu ‘Die Weltu’ Mađarsku je optužio da krši slobodu medija i neovisnost pravosuđa, a izbjeglice tretira ‘gore od divljih životinja’, pa bi je zato trebalo ‘privremeno, a ako treba i stalno, isključiti iz Evropske unije’. Iz Mađarske su Asselbornu službeno odgovorili da nisu briselski birokrati ti koji bi trebali odlučivati kako će Mađari živjeti i da, osim toga, ‘grofovija koja velikim korporacijama pomaže da izbjegnu plaćanje poreza’ svakako nije pozvana da ih kritizira. U izjavi za britanski ‘Guardian’ Lydia Gall iz HRW-a rekla je, međutim, da njezina organizacija ne smatra da bi izbacivanje Mađarske iz EU-a bilo mudro, već da umjesto toga treba iskoristiti postojeće mehanizme za nametanje zajedničkih politika, idealno putem Evropskog suda za ljudska prava.
Da Orbanu antiimigrantska histerija služi isključivo za učvršćivanje vlasti evidentno je već iz apsurdno malog broja izbjeglica koji bi ova zemlja od deset milijuna ljudi trebala primiti, naime njih točno 1294. Da apsurd bude veći, ‘Financial Times’ piše kako se Mađarska prvi put u dugo vremena suočava s manjkom radne snage, i to u različitim sektorima. Prema ministru ekonomije Mihalyju Vargi, Mađarskoj trenutno nedostaje oko 50.000 radnika zbog odlaska gotovo pola milijuna Mađara nakon ulaska njihove zemlje u EU 2004. godine. Unatoč tome, mađarska vlada radije će jahati na svojoj rasističkoj politici nego pomoći vlastitoj ekonomiji, pa je poručila da u obzir dolaze samo radnici sa ‘sličnim kulturnim i povijesnim naslijeđem’.
Kako bi zapečatio svoju odluku da u zemlju ne primi 1294 izbjeglice, mađarski je premijer otišao i korak dalje, pa o tom pitanju odlučio raspisati referendum, koji će se održati 2. listopada. Točna cijena predreferendumske kampanje nije poznata, no sigurno je da je poprilično paprena. Naime, osim samog održavanja referenduma, iz proračuna će se platiti i tiskanje i distribucija čak 4,1 milijun propagandnih brošura u kojima se Mađare straši terorizmom, gubitkom radnih mjesta i identiteta, te drugim ugrozama domaće kulture i tradicije. Svrha je ove mobilizacije uvjeriti građane da u što većem broju pristupe referendumu, jer je za njegovu validnost potreban odaziv više od polovice birača.
Kako navodi portal Budapest Beacon, radi se o knjižici od 18 stranica, veličine B4 i tiskanoj u boji, s obiljem apela i ponešto falsificiranih podataka, te ‘zastrašujućim’ fotografijama izbjegličkih kolona. Uz drečave parole poput ‘Moramo zaustaviti Bruxelles’, postavlja se referendumsko pitanje: ‘Podržavate li da EU smije nametati obavezno useljenje nemađarskih građana u Mađarsku bez odobrenja nacionalnog parlamenta?’ Osim što stručnjaci tvrde da pitanje nije dovoljno jasno i da je referendum nezakonit jer obaveze o azilantima proizlaze iz međunarodnih ugovora a ne nacionalnih zakona, u brošuri ima i lažnih podataka. Primjerice, mapa Evrope s dijelovima evropskih gradova u koje vlasti navodno ne mogu ući. Jedna od takvih zona je i, kako piše ‘Guardian’, dio Londona u kojemu su 2011. izbili socijalni nemiri nimalo povezani s imigracijom.
Dalje se iznose podaci o broju pristiglih izbjeglica prije (390.638) i poslije osiguravanja granice (746), iz čega logično proizlazi da ‘mađarsko rješenje’ funkcionira. Tu je i citat bavarskog premijera Horsta Seehofera s njemačke televizije, koji kaže da će ‘Mnogi ljudi biti zahvalni mađarskom premijeru Orbanu za ono što je učinio na svojim granicama’, te onaj bivšeg britanskog premijera Davida Camerona: ‘Slažem se s Viktorom Orbanom da Evropa treba snažnije vanjske granice.’ Prema podacima Instituta Republikon od 16. rujna, 48 posto ispitanih reklo je da će sigurno izaći na referendum, a njih još 23 posto da će to ‘vjerojatno učiniti’. Prema istom istraživanju, čak 73 posto ispitanih na referendumsko bi pitanje odgovorilo niječno.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da tražena izlaznost ni izbliza nije zagarantirana, tim više što su opozicijske stranke pokrenule kampanju za bojkot referenduma. Orbanu, u krajnjoj liniji, referendum nije ni potreban jer je već odlučio da izbjeglice neće primiti. Potreban mu je za permanentno održavanje izvanrednog stanja unutar i izvan Mađarske, za što su mu dobro došla recentna izbjeglička kretanja, prema kojima je u drugom tjednu rujna došlo do naglog porasta broja dolazaka izbjeglica u Grčku, njih oko 1000, za razliku od 50 dnevno, koliko ih je dolazilo otkad su EU i Turska proljetos postigle sporazum o blokiranju tamošnjih izbjegličkih ruta. Plan je zapeo nakon što je turskih premijer Recep Tayyip Erdogan na neuspjeli vojni udar ovog ljeta odgovorio jačanjem svoje strahovlade, na što je EU odgovorila mlakim kritikama, ali dovoljnima za prkosnu reakciju turske vlade. U međuvremenu, u New Yorku su Ujedinjeni narodi održali samit o odgovoru na velika kretanja izbjeglica i migranata, gdje su se najopćenitijim mogućim terminima usuglasili da će se s tim problemom ‘suočiti’. Orban i njegovi višegradski pajdaši sasvim sigurno ovime nisu impresionirani, a izvjesno je da nije ni Austrija, država koja je donedavno slijedila njemačku izbjegličku politiku, da bi potom počela zagovarati takozvani australski model, koji podrazumijeva zaustavljanje izbjegličkih brodova uz pomoć vojske i zadržavanje azilanata na udaljenim otocima.
Zeman uvjeren da Evropi prijeti ‘džihadistički superholokaust’
Orbanu se u ksenofobnoj retorici, u nešto vulgarnijem izdanju, pridružio i češki predsjednik Miloš Zeman, koji također odbija primiti izbjeglice jer je uvjeren da, kako je lani rekao na jednoj konferenciji, Evropi prijeti ‘džihadistički superholokaust’. U jednom intervjuu islamsku je prijetnju usporedio s Njemačkom 1930-ih godina, kada su ‘Nijemci također bili pristojni ljudi, nacija Goethea i Schillera, a zatim se preko noći prometnuli u fanatične naciste’. S muslimanima bi moglo biti još gore, zaključio je, jer je kod njih ideologija udružena s religijom. Zeman je Angeli Merkel, kada ga je u kolovozu posjetila u Pragu, odbrusio da ‘ne šalje na večeru kod susjeda one koje je pozvala u svoju domovinu’. Za razliku od Jaroslawa Kaczynskog i Viktora Orbana, koji pripadaju konzervativnom miljeu, još je morbidnije što Zeman i slovački premijer Robert Fico dolaze iz socijaldemokratskih stranaka.
