Pred mnogobrojnom je publikom jučer u Muzeju grada Zagreba otvorena izložba "Objektiv NDH: opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost". Izložbu je pripremio Odjel za kulturu SNV-a zajedno s JUSP Jasenovac. Cilj izložbe je dati nužnu pažnju jasenovačkim zatvorenicima i zatvorenicama čije je zatočeništvo počinjalo fotografiranjem i policijskim ispitivanjem u Zagrebu, a potom se nastavljalo deportacijom u logor.

Postav se temelji na fondu Redarstvena oblast za grad Zagreb (vlasništvo Hrvatskog državnog arhiva), koji broji 7824 policijska kartona iz perioda Drugog svjetskog rata, a u kojima se nalaze podaci iz policijske evidencije "za političke i druge sumnjivce". Za izložbu je izdvojeno oko 1300 kartona osoba kod kojih je postojala veza s Jasenovcem, bilo kao mjestom smrti ili privremenog zatočeništva.

U polumraku muzejskog podruma lica s fotografija zahtijevaju pažnju - za razliku od mnogih izložbi o stradalima u Drugom svjetskom ratu - ovdje je dojam da zastajemo sa živima, ne s mrtvima. Tu su mladi, stari, žene, muškarci, studenti, učitelji, domaćice, liječnici, bravari, brijači, soboslikari, poljoprivrednici, daktilografkinje, apotekarice, vlasuljarke, sindikalisti. Mnogima od njih je, zasigurno, ovo fotografiranje bio prvi i jedini put u životu da su vidjeli fotoaparat. Iako su u trenutku uhićenja znali da im prijeti velika opasnost većina lica na fotografijama ne djeluje ni poraženo ni uplašeno. Neki se smiju, neki prkosno gledaju direktno u kameru.

- Nama su ove fotografije, iako su nekad služile kao sredstvo dehumanizacije, sada poslužile za humaniziranje sjećanja na te ljude. Čini mi se da fotografija jako dobro funkcionira u suvremenom kontekstu, uz pojedinačne priče i podatke koji se mogu rekonstruirati iz policijskog kartona, što nam sve skupa otvara područje imaginacije i empatije - kaže nam Aneta Vladimirov, koja je zajedno s Đorđem Mihovilovićem, autorica izložbe.

Iz policijskih kartona doznajemo je li zatočenima kosa bila kestenjasta ili crna, obrve guste ili tanke, ruke zdrave ili suhe, zubi manjkavi ili potpuni. Jesu li znali čitati, bili pismeni. U nemalom broju radi se o osobama hrvatske nacionalnosti budući da su žrtve rasnih zakona, Židovi, Srbi i Romi, u logorske kapacitete NDH dospijevale kolektivnim deportacijama.

- Ovom izložbom promatramo ljude više kroz njihovu klasnu pripadnost, nego kroz nacionalnu. Ovdje su sindikalisti i komunisti koji su bili politički aktivni i zato nastradali, ali i radnici i radnice koji se nisu tako bavili političkim organiziranjem, nego su prosto bili solidarni i kažnjeni za tu solidarnost - objašnjava Vladimirov.

Neka od lica s fotografija zahvaljujući svom političkom radu i antifašističkoj borbi već su poznata historiografiji. Ulice i škole u našim gradovima i selima nosile su njihova imena, spomen-obilježja su im pamtila djela, barem do devedesetih.

Jedan od njih je Ante Zorica, koji je zbog uključenja u radnički pokret početkom 1940-ih izbačen iz mornaričke podoficirske škole i vratio se u rodni Biograd na moru. Godine 1942. deportiran je u Staru Gradišku, gdje je po zidovima ćelije smrti ispisivao “Živjela komunistička partija Jugoslavije” i umro nakon 57 dana gladi i žeđi. Srednjoškolski centar u Biogradu na moru nosio je od 1977. do 1991. ime Centar za usmjereno obrazovanje Ante i Dečan Zorica (Dečan je bio Antin mlađi brat, poginuo je 1943. na Zelengori).

Neka su druga lica javnosti do sada bila posve nepoznata, o(p)stajala su isključivo u sjećanjima svojih bližnjih i neposrednih zajednica. Jedna od tih je Danica Tadić, za koju u policijskom kartonu piše da je bila prostitutka, a zabilježeno je i da je bila povratnica iz Amerike.

Podrumski prostor Muzeja grada Zagreba premalen je da u njemu bude izložen veći dio kartona i fotografija, ali sveukupna je građa dostupna preko ekrana postavljenog na izložbi - svi su kartoni digitalizirani i posjetitelji ih mogu pregledati. Time ova izložba služi i kao privremeni arhiv, jer je korištenje građe Hrvatskog državnog arhiva komercijalizirano pa široj javnosti trajno i dalje ostaje nedostupno. Ulaz na izložbu je besplatan, a ostaje otvorena do 11. juna.

Video prilog Vida TV-a možete pogledati ovdje.