Nakon više godina tokom kojih su u Jasenovac dolazili u odvojenim kolonama, ove su, na 78. godišnjicu proboja posljednjih preživjelih logoraša, pred spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića zajedno došli predstavnici državnih vlasti, naroda žrtava i antifašista.

Komemoracija je protekla bez govora, uz molitve za mrtve te čitanje izvoda iz dnevnika Đure Schwartza i pisama koje su ustaškim vlastima slali članovi porodica odvedenih i pobijenih žrtava.

Nakon što je završila, došlo je do razmjene stavova oko odnosa prema prije nekoliko dana usvojenim izmjenama Zakona o prekršajima javnog reda i mira, odnosno pitanju treba li veličanje fašističkih režima biti krivično djelo ili ostati u zoni prekršaja, makar uz visoku kaznu od 4000 eura.

Usprkos određenim neslaganjima ipak ohrabruje opća osuda pojave neoustaštva, počevši od u Saboru izrečenog ustaškog pozdrava "Za dom spremni" zastupnika Mire Bulja do lupetanja njegovih desničarskih kamarada.

Mediji su prenijeli izjavu predsjednika Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina RH Ognjena Krausa koji je u Jasenovcu prozvao zastupnike Srba Milorada Pupovca i naročito Veljka Kajtazija, koji je - uz Rome - zastupnik i Židova, jer nisu podržali njegov zahtjev da veličanje ustaštva bude gonjeno krivično, a ne prekršajno.

- Godinama tražimo da se u zakon uvedu ustaški simboli i sve što tome pripada, što bi značilo prestanak falsificiranja povijesti i negiranja Jasenovca i drugih ustaških logora - rekao je Kraus, priznajući da pomaka ima, ali da samo povećanje kazne, a da se ne zna na što se odnose, nije dovoljno.

- Dobro je biti u koži dežurnog krivca, i za desnicu i za ljevicu, i za neprijatelje i za prijatelje. Iznimno je dobro i časno biti u koži dežurnog krivca u ovoj stvari, kao i u nekim drugim. Ne bih tu kožu nikome poželio niti bih mu je dao – odgovorio je Pupovac okupljenim novinarima, koji su tražili komentar Krausovih ocjena.

Rekao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o različitim rješenjima, ističući da su sada predviđene prekršajne kazne polukorak do rješenja.

– Sve zavisi o tome koliko je društvo spremno. U nizu stvari spremnije je za nešto drugo, a ne da se suoči s nasljeđem ustaštva koje još uvijek živi unutar njega. Možemo donijeti odredbe o kažnjavanju, bilo prekršajnim ili kaznenim zakonom, ali to neće biti dovoljno, jer ljudi ne znaju što treba kažnjavati, tko stoji iza zabrane i sankcija. U školama se o tome ne uči, a ni mediji nisu napravili dovoljno da se zna što je ustaški režim, ne samo u saborskim raspravama, nego i svakodnevno u društvu – objasnio je Pupovac i najavio da bi Radna grupa, koju je formirao MUP, trebala definirati sadržajne odredbe zakona kojima bi se definirale okolnosti kažnjavanja.

Godinama tražimo da se u zakon uvedu ustaški simboli i sve što tome pripada, što bi značilo prestanak falsificiranja povijesti i negiranja Jasenovca, rekao je Kraus

Sigurno je da slavljenje IX bojne HOS–a 10. travnja u Splitu nije komemorativna praksa koja bi mogla biti dopuštena zakonom, rekao je i podsjetio da je "vrijeme da se počne sustavno i dosljedno provoditi zakonodavni okvir, pa i članak 325. Kaznenog zakona koji jasno kaže što je kazneno djelo".

Također je podsjetio na odluku Ustavnog suda vezanu za ulice nazvane po 10. travnju, danu kad je osnovana ustaška NDH, kao i za druge simbole tog totalitarnog poretka.

- Imamo zakonodavni okvir, ali nemamo dosljednu i potpunu zakonodavnu praksu. Međutim, imat ćemo određene sankcije, a uskoro i potpunu sadržajnu definiciju. Postoje podjele i manjak konsenzusa oko tog pitanja, kao i manjak svijesti što se treba napraviti, ali oko toga treba pitati premijera i Vladu. Našli smo rješenje koje nije savršeno, ali neka se pokaže bolje – kazao je i upitao "koliko je pametno donositi rješenja za koja znate da će proizvesti više sukoba i podjela, nego postati djelatno rješenje".

U ovoj zemlji mnogi se plaše da se ne zamjere ustašama i onima koji još uvijek ne razlučuju što je istinska historijska ideja slobode za Hrvatsku, a što nije. Sigurno neću ustuknuti, a sigurno neće ni drugi kojima je Hrvatska oslobođena od ustaškog nasljeđa nužna i važna pretpostavka političkog života - kazao je Pupovac.

- Zastupnik Bulj prekršio je odredbe Kaznenog zakona, ali to nitko nije rekao osim mene. Osjećam se postiđeno zbog onih koji su izvikivali ustaški pozdrav i onih kojima to nije smetalo i nisu reagirali – zaključio je dodao da je "vraćanje ustaštva i desne ideologije problem koji nas muči i na koji moramo dati odgovor".

Postiđeno se osjetio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kojeg je, kako je rekao, bilo sram zbog onih koji su ustaški pozdrav uzvikivali u Saboru jer njemu nije mjesto u hrvatskom parlamentu.

- Stranka Možemo tražila je da se takav govor sankcionira kaznenim zakonom jer je korištenje ustaškog pozdrava govor mržnje. To se nije dogodilo. Napravljen je korak koji po meni nije dovoljan i na tom pitanju će Možemo dalje raditi - rekao je Tomašević i najavio da će se na Gradskoj skupštini uskoro naći inicijativa za promjenom imena ulica u Zagrebu nazvanih po osobama povezanih s ustaškim režimom, što će uz spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima biti daljnji napredak u razrješavanju sramne prošlosti.

Na naše pitanje ocijenio je da prekršajni zakon nije dovoljno dobro regulirao to pitanje.

- Sankcije su u svakom slučaju veće, ali suci mogu različito tumačiti široko postavljen zakon jer se propustilo sve jasno propisati. Korištenje ustaškog pozdrava mora se tretirati kao govor mržnje i strogo sankcionirati - naglasio je.

Tomislav Tomašević kazao je da ga je bilo sram zbog onih koji su ustaški pozdrav uzvikivali u Saboru, jer njemu nikako nije mjesto u hrvatskom parlamentu

Zadovoljan nije bio ni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin.

- Ako je nešto u suprotnosti s Ustavom RH, onda to ne može biti prekršaj, to je kazneno djelo. Po uzoru na Nijemce i Austrijance, koji su u svoje kaznene zakone ugradili isticanje nacifašističkih znakovlja i pozdrava, i kod nas ih je potrebno svrstati u Kazneni zakon i tako regulirati i pravno rješavati ovu problematiku - rekao je i naglasio potrebu jasnog definiranja postupaka policije u određenoj situaciji, ali i ujednačenost sudske prakse.

Svoje dojmove s nama je podijelio i bivši predsjednik Stjepan Mesić. – Niti ranije nije trebalo dolaziti u nekoliko kolona. Žrtve su ovdje i svatko tko ih poštuje bi treba biti tu. Čestitam onima koji su ljude doveli razumu da se opet u jednoj koloni poklonimo žrtvama Jasenovca. Propagiranje fašizma, a svako tko govori Za dom spremni i veliča ustaštvo, propagira fašizam čiji ručni rad vidimo ovdje, trebalo je ostati kazneno djelo. Mlade treba odgajati i naučiti o čemu se tu radi – istaknuo je Mesić.

Dretar: Jasenovac nije mjesto za političke govore

Milivoj Dretar, predsjednik antifašista Varaždinske županije i potomak jedne od žrtava, prošle godine na komemoraciju je doveo jednu učeničku grupu.

- Pokušavamo da djeca vide što se dogodilo u Jasenovcu. I inače smatram da je važno da dođu obični ljudi, posebno oni koji su među žrtvama imali rodbinu ili pretke. Političari uvijek koriste priliku da izvuku koji bod, što je žalosno jer Jasenovac nije mjesto za političke govore - rekao je Dretar.

- Pozdravio bih svaki zakon koji je u cilju poboljšanja odnosa u društvu, ali me strah da će i on, kao i mnogi drugi, biti mrtvo slovo na papiru - rekao nam je predsjednik antifašista Vukovarsko-srijemske županije Lazo Đokić koji je u Jasenovac došao s dva puna autobusa antifašista.

Dok je kolona odlazila, pred Kameni cvijet pristizala je organizirana grupa srednjoškolaca iz Ugostiteljske škole u Novom Mestu, iz Slovenije. Njihova voditeljica rekla nam je da su došli da se upoznaju s onim što se dešavalo…

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.