Ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’, značke i grbovi s prvim bijelim poljem i popratne insignije koje se odnose na zločinačku NDH i službeno su od 1. ožujka zabranjeni u Austriji. Zakon je lani izglasala koalicijska vlada austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, na čelu s Narodnom (OVP) i Slobodarskom strankom (FPO), a sve zbog učestale upotrebe ustaškog znakovlja prilikom komemoracija na Bleiburgu.
Kazne zbog ustaških obilježja u Austriji će iznositi četiri tisuće, a za recidiviste i deset tisuća eura. Nisu samo ustaše na tapeti: Austrijanci će kažnjavati isticanje znakovlja ISIL-a, ali i organizacija poput arapske Muslimanske braće, turskih Sivih vukova, palestinskog Hamasa, libanonskog Hezbolaha, pa čak i Radničke partije Kurdistana (PKK). Austrijski primjer poslužio je nekima u Hrvatskoj za zazivanje zakona kojim bi i u nas bilo zabranjeno i propisno kažnjeno propagiranje ustaškog režima, ali s druge strane i komunističkih simbola poput zvijezde petokrake. Kako vidimo, Austrija ne kažnjava isticanje komunističkih simbola. Zašto, pitamo povjesničara Hrvoja Klasića.
- Izjednačavanje partizanskog, komunističkog i ustaškog pokreta može se događati u glavama samo ekstremnih hrvatskih nacionalista i filoustaša jer to u Europi nikada neće proći. Nacističke i neonacističke stranke nigdje nisu dozvoljene, ali komunističke ponegdje sudjeluju i u vlasti, a dio poslanika u EU parlamentu su predstavnici komunističkih partija i drugih ljevičarskih organizacija. Njihovi simboli su zvijezda petokraka, srp i čekić, tako da zabraniti simbole stranaka koje su u ovom trenutku legalne u Europi jednostavno nije moguće. Zbog toga u Austriji o tome nitko nije ni raspravljao. Austrijskoj desnici ne smetaju simboli iz partizanskog, komunističkog doba jer joj je, za razliku od hrvatske, očito jasno tko je pripadao pravoj strani povijesti - kaže Klasić.
Suradnika Novosti Jerka Bakotina, koji je uz Nikolu Kuprešanina autor uspješnog dokumentarnog serijala ‘Kurdi’, pitamo zašto je kurdistanski PKK u austrijskom zakonu izjednačen s ustašama i ISIL-om, protiv kojeg se ustrajno bori te mu je zadao ključne udarce.
- Činjenica da su se na zabranjenoj listi našli simboli PKK-a je razumljiva, pa i dosljedna s obzirom na to da je PKK zabranjena u nizu europskih zemalja. PKK je 1980-ih i 1990-ih u Europi ubijao svoje bivše članove, napadao turske institucije i uzimao taoce. U Njemačkoj je 1993. proglašen kriminalnom i terorističkom organizacijom. No proglašavanje PKK-a teroristima uvelike ima veze i s pritiskom Turske, koja je ključna članica NATO-a. Zapad zbog toga često zatvara oči na brutalno ugnjetavanje Kurda u Turskoj, protiv koje PKK od 1984. vodi krvavu oružanu pobunu - kaže Bakotin.
Dodaje da će zabrana pogoditi desetke tisuće austrijskih Kurda koji se identificiraju s PKK-om. Bez obzira na logičnost zabrane, kaže Bakotin, cinično je to što je PKK strpan u isti koš s ISIL-om, protiv kojeg se snažno bori.
- Sirijske podružnice PKK-a – stranka PYD i oružane snage YPG – i danas dobivaju potporu SAD-a. U Njemačkoj se, gdje postoji slična zabrana, vode žestoke rasprave treba li se ona odnositi i na druge simbole sirijskih Kurda, koje je obučio i organizirao PKK i koji su slični njegovim simbolima. Cijela situacija posljedica je nesposobnosti i nevoljkosti zapadnih zemalja da zauzmu nijansiraniji i pošteniji pristup prema kurdskom pitanju - zaključuje Bakotin.